Božićna slova. Nedoljivi prhki keksići s pinjolima u kojima ćete uživati u svakom zalogaju. Osim okusa ovi keksići čine simpatičan ukras blagdanskog stola.

 width=Tijesto:
– 15 dag maslaca
– 8 dag šećera u prahu
– par kapi arome vanilije
– prstohvat soli
– 22 dag oštrog brašna

Dekoracija:
– 1 žumanjak
– 2 – 3 žlice mlijeka
– 6 dag pinjola
– šećer u prahu

Priprema tijesta: Omekšan maslac pjenasto izmiksati sa šećerom u prahu, aromom vanilije i malo soli, a zatim dodati brašno i umijesiti kompaktno tijesto. Razvaljati na pobrašnjenoj plohi na debljinu oko 3 mm, pa kalupima u obliku slova, ili ručno, izrezivati slova („Ho-ho-ho“). Posložiti na lim obložen papirom za pečenje.

Priprema dekoracije: Žumanjak umutiti s malo mlijeka, pa mazati kistićem po tijestu i slagati pinjole. Peći na 190 °C oko 8 – 10 minuta. Posuti s malo šećera u prahu.

Recept iz knjige Kolači – čarolija užitaka 2

Prethodni članakKad su raniji rokovi sjetve opravdani?
Sljedeći članakČokoladna abc torta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.