Tijesto:

✦1 paket lisnatog tijesta (500 g)

✦1 jaje

Priprema:

Razvaljati lisnato tijesto ne deblje od 2 mm. Izrezati tijesto na jednake kvadrate 6 cm, a broj kvadrata neka bude djeljiv s 4. Svaki četvrti kvadrat ostaviti cijeli, a preostale izdubiti okruglim kalupom. Cijele kvadrate lisnatog koji su baza premazati s razmućenim jajem. Na njega staviti izdubljeni komad lisnatog kojeg također premazati jajem, i tako do 4 sloja ukupno. Košarice peći na limu za pečenje obloženim papirom za pečenje na 180 °C, oko 15 minuta.

Krema:

✦200 ml mlijeka

✦50 g šećera

✦1 žlica škrobnog brašna (gustina)

✦2 cijela jaja

✦1 žličica arome vanilije

Priprema:

U malo mlijeka pjenjačom izmiješati šećer, škrobno brašno, jaja i aromu vanilije. Smjesu ukuhati u ostatak mlijeka ulijevajući u tankom mlazu i cijelo vrijeme miješajući pjenjačom. Miješati do guste kreme. Malo ohladiti i puniti košarice. Ohladiti i poslužiti sa šumskim voćem, te posipati šećerom u prahu.

Recept iz knjige Moji voćni kolači

Prethodni članakSalers može povećati samodostatnost Hrvatske u proizvodnji junećeg mesa
Sljedeći članakNa snazi Naredba o mjerama sprječavanja pojave i ranog otkrivanja slinavke i šapa te kuge malih preživača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.