Biskvit:

✦6 jaja

✦150 g šećera

✦6 žlica hladne vode

✦225 g oštrog brašna

✦1 prašak za pecivo

Priprema: Žumanjke i šećer pjenasto izmik­sati pa dodati vodu i brašno pomiješano s praškom za pecivo. Dobro izraditi i na kraju dodati snijeg od bjelanjaka. Staviti peći u ka­lup obložen papirom za pečenje dimenzije 40 x 22 cm u zagrijanoj pećnici na 180 °C oko 20 minuta. Ohlađeni biskvit prerezati okomi­to na pola.

Nadjev:

✦200 ml vode

✦150 g šećera

✦sok od 4 – 5 naranči (400 ml)

✦250 g džema od marelice

✦2 žlice ruma

Priprema: U vodi skuhati šećer da se otopi i ostaviti da se ohladi. U ohlađeno dodati sok od naranči. Jednu polovicu biskvita dobro namočiti sa sokom od naranče (oko 200 ml), a drugu polovicu izmrviti i dodati ostatak soka, džem od marelice i rum pa dobro izmiksati. Dobiveni nadjev rasporediti po biskvitu.

Dekoracija:

✦200 ml vrhnja za šlag

Priprema: Ukrasiti tučenim vrhnjem za šlag.

Recept iz knjige Moji brzi kolači

Prethodni članakOtporne vrtne orhideje
Sljedeći članakBačoko kolač
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.