Prhko tijesto:

✦5 žumanjaka

✦100 g šećera

✦200 g margarina

✦300 g glatkog brašna

✦1 prašak za pecivo

Priprema: Žumanjke, šećer i margarin izrezan na listiće izraditi vilicom pa dodati brašno i prašak za pecivo. Rukom zamijesiti tijesto i podijeliti na dva dijela. Jedan dio razvaljati u kalup dimenzije 30 x 20 cm, a drugi zamotati u prozirnu foliju i staviti u zamrzivač.

Nadjev od oraha:

✦200 g mljevenih oraha

✦100 g šećera

✦3 žlice ruma

✦3 žlice mlijeka

Priprema: Pomiješati sastojke i rasporediti na tije­sto u kalupu.

Nadjev od sira:

✦700 g svježeg sira

✦200 g šećera

✦2 vanilin šećera

✦2 žlice oštrog brašna

✦sok i korica limuna

✦5 bjelanjaka

Priprema: Svježi sir pomiješati sa šećerima i braš­nom, sokom i koricom od limuna. Bjelanjke izmik­sati u čvrst snijeg pa ih lagano umiješati u smjesu. Smjesu rasporediti po nadjevu od oraha, a na vrh naribati tijesto iz zamrzivača. Peći na 180 °C, 35 – 40 minuta. Ohladiti i posuti šećerom u prahu.

Recept iz knjige Kolači za sve prigode

Prethodni članakSprega poljoprivrede i energetike
Sljedeći članakOdržana svečana sjednica Gradskog vijeća Grada Kaštela
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.