Polumjeseci bez brašna. Keksići u obliku polumjeseca bez brašna s mljevenim orasima i lješnjacima te kraljevskom glazurom dostojni kraljevskog stola.

 width=

Sastojci:
– 3 bjelanjka
– 30 dag šećera
– 15 dag mljevenih badema
– 15 dag mljevenih lješnjaka
– 1 žličica začina za medenjake
– 1 žlica ruma
– čokoladne mrvice

Dekoracija:
– 25 dag šećera u prahu
– 2-3 žlice vode
– čokoladne mrvice

Priprema:

Istući bjelanjke sa šećerom u čvrst snijeg, pa kuhačom umiješati bademe, lješnjake, začine za medenjake i malo ruma. Omotati prozirnom folijom i na sat vremena staviti u hladnjak. Razvaljati tijesto na debljinu od oko 5 mm na radnoj plohi posutoj šećerom u prahu. Kalupom izrezivati polumjesece i slagati na lim obložen papirom za pečenje. Ostaviti dva sata da se suše na zraku.

Peći oko 8 – 10 minuta, na 175 °C. Od šećera u prahu i 2 – 3 žlice vode umiješati glazuru koja mora biti gusta, ali maziva. Njome premazati polumjesece ili ih umakati, pa ih posuti čokoladnim mrvicama.

 

Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka 2“

Prethodni članakPanna cotta s borovnicama
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.