– 1 paket većih oblatna

Žuto tijesto (mjera je šalica za kavu):
– 5 jaja
– 5 šalica šećera
– 1 šalica ulja
– 1 šalica mlijeka
– 5 šalica oštrog brašna
– 1 prašak za pecivo

Smeđe tijesto:
Sve isto kao i kod žutog tijesta, samo dodati 2 žlice kakaa.

Krema:
– 1 l mlijeka
– 12 žlica oštrog brašna
– 25 dag šećera
– 1 margarin
– 1 žlica kakaa

Priprema žutog tijesta: Umutiti žumanjke sa šećerom, dodati ulje, mlijeko, brašno pomiješano s praškom za pecivo, i na kraju snijeg od bjelanjaka. Peći u velikom limu obloženom papirom za pečenje. Pečeno izrezati na 10 jednakih traka.

Priprema smeđeg tijesta: Ista kao i kod žutog tijesta, samo s kakaom.

Priprema kreme: Skuhati mlijeko s brašnom i šećerom i u vruće dodati margarin rezan na listiće i kakao. Oblatnu staviti na vlažnu krpu i slagati biskvitne trake u dva reda žuto-smeđa, smeđe-žuta. Premazati kremom i zamotati u roladu.

Recept iz knjige „Moji najbolji kolači 2“

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŽute kiflice
Sljedeći članakMaričini cvjetići
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.