Šaumrole. Dekorativna i jednostavna slastica od lisnatog tijesta s šaumom od bjelanjaka kojoj nitko ne može odoljeti, a poslužiti će u svakoj prilici.

 width=Tijesto:
– 1 paket “Ledova” lisnatog tijesta

Nadjev:
– 4 bjelanjka
– 20 dag šećera
– sok od pola limuna
– ½ dl vode

Priprema tijesta: Lisnato tijesto razvaljati i rezati na uske dugačke trake širine 2,5 cm. Kalupe za izradu šaumrola umotati jednom trakom tijesta od vrha do dna, tako da se preklapaju dvije trake jedna preko druge i pri dnu lijepiti s malo bjelanjka. Premazati žumanjkom razmućenim s malo mlijeka. Peći na 220 °C oko 15 minuta.

Priprema nadjeva: Bjelanjke istući u čvrst snijeg sa 10 dag šećera. Posebno kuhati 10 dag šećera sa ½ dl vode u gust sirup. Tući i dalje bjelanjke nalijevajući posve polagano vruću šećernu otopinu u snijeg, sve dok smjesa ne postane posve gusta i sjajna. Pri kraju umiksati i sok od limuna.

Postupak: Pečene šaumrole još vruće skidati s kalupa i puniti pripremljenim nadjevom, i to pomoću vrećice za ukrašavanje. Gotove posipati šećerom u prahu.

 

Recept iz knjige Moji najbolji kolači

Prethodni članakGreta Garbo
Sljedeći članakČupave kapice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.