Imam kazan za peći rakiju od 120 litara s miješalicom, koji je uredno prijavljen i plaćam paušal 200 kn godišnje, kupljen je oko 2008. godine. Godišnje se koristi tri dana jer pečem oko 2-3 kazana dnevno. Problem nastaje kad destilat krene i izađe destilat bez boje onakav kakav bi trebao biti, pa se dogodi da negdje na polovici pečenja destilat poprimi žutoplavu boju, iako nikad nije destilat zagorio, zanima me zašto? Kad vatra krene destilat nije jak, kazan je opran, destilat uredan, jednostavno ne znam što bi moglo biti uzrok tome?
U destilatu je moguća pojava žutoplavih nijansi koje uglavnom uzrokuje visoka koncentracija hlapivih kiselina (octena kiselina) u masulju koji se destilira. Tijekom destilacije pojavljuje se žutoplava boja sredinom procesa jer octena kiselina destilira s vodom krajem srednjeg toka i početkom zadnjeg toka. Upravo zbog toga do pojave boje ne dolazi u prvom toku kada destilat počinje izlaziti iz hladila. Boju uzrokuje spoj bakar acetat koji se pojavljuje uslijed reakcije octene kiseline s bakrom iz kotla. Pojavu žutoplave boje destilata možemo izbjeći pravilnom preradom voća koje se destilira. Potrebno je prerađivati samo zdravo voće bez trulih dijelova koji već sami po sebi mogu biti izvori octene kiseline. Jednako tako potrebno je provesti pravilno alkoholnu fermentaciju masulja upotrebljavajući selekcionirane kulture kvasaca uz korekciju pH masulja koji bi trebao biti ispod 3.5. Temperatura fermentacije ne bi trebala prelaziti 25 °C. Također održavanje higijene posuđa je vrlo bitno. Destilaciju prevrele komine potrebno je provesti čim završi alkoholna fermentacija. Masulj nikako ne smije stajati jer time omogućujemo rast i razvoj octenih bakterija koje stvaraju velike količine octene kiseline koja može prijeći u destilat.

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMinistar Tolušić na otvorenju Sustava navodnjavanja Kapinci-Vaška
Sljedeći članak200.000 kuna poduzetnicima za nastupe na manifestacijama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.