Bavim se uzgojem kunića za domaće potrebe. Čuo sam da se od kunićjeg mesa mogu napraviti dobre kobasice, no ne znam recept.

Iskošteno kunićje meso, jetru i svinjske obreske narežemo na manje komade, posipamo začinima i solju, pa ostavimo 2 sata na hladnom. Ohlađeno meso sameljemo u stroju za mljevenje s otvorima rezne ploče promjera 10 mm, a zatim s otvorima promjera 4,5 mm. Dodamo žumanjke i promiješamo postupno ulijevajući kvalitetno bijelo vino. Dotjeramo okus i punimo pripremljena crijeva. Oblikujemo 12-15 cm dugačke parove kobasica i do posluživanja pohranimo na hladno. Poslužimo pečene na maslacu s povrćem.

Pripremite (za oko 4,5 kg smjese): 3 kg kunićjeg mesa, 1 kg masnijih svinjskih obrezaka, 4 kunićje jetre, 6 žumanjaka, 5,5 jušnih žlica kuhinjske soli, 4 čajne žličice mljevenoga bijelog papra, 1 čajnu žličicu muškatnog oraščića, naribanu koricu od dvaju neprskanih limuna, 1 šalicu bijelog vina, tanka svinjska crijeva.

Foto: Kuno Lažec

Prethodni članakPlasman bučinih koštica na tržište
Sljedeći članakProljetni quiche
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.