Kunići se danas uzgajaju uglavnom radi mesa. No, sporedni proizvod je i koža, odnosno krzno. Ima li kakve uporabne i komercijalne vrijednosti?
Krzno su kožice s dlakama svih pasmina kunića, osim angora. Po značaju ovaj proizvod kunića dolazi na drugo mjesto, odmah iza mesa. Zbog novih trendova u modnoj industriji i ekološke osviještenosti, postaje sporedni proizvod jer se životinje ne uzgajaju ciljano zbog krzna. Još se upotrebljava u krznarskom obrtu za izradu ekskluzivnih odjevnih predmeta (kaputi, pelerine) ili kao detalji na odjeći (ovratnici, rukavi). Za izradu kaputa koriste se samo kvalitetne kožice odgovarajuće veličine. Kvalitetne kožice karakterizira čvrsto, gusto i svilenkasto krzno koje ne smije biti ni suviše mekano ni vunasto. Kožice ne smiju biti smežurane. Gustoća i čvrstoća dlake ovise o pasmini, hranidbi i načinu držanja kunića. Kožice koje nisu dovoljno kvalitetne za uporabu u krznarskoj industriji, nakon skidanja dlaka, upotrebljavaju se za izradu rukavica i obuće te u kožnoj galanteriji. Dlaka skinuta s kožica koristi se za izradu filca koji se najviše koristi u proizvodnji šešira, ali i za ekskluzivne odjevne predmete.

Dr. K. L.

Prethodni članakKako iskoristiti plodove oskoruše?
Sljedeći članakIzračun prijevremene mirovine
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.