Peradarstvo pitanje br. 8

21

Što napraviti kada se kokoši počnu kljucati do mesa, pa iskrvare i uginu?
Do kanibalizma kod peradi najčešće dolazi u proizvodnji kokošjih jaja i to uglavnom kod slobodnog načina držanja. To je u neku ruku i prirodna pojava kod peradi čime se zapravo uspostavlja status između životinja. Ponekad do ove pojave dolazi ukoliko se u neko jato unesu nove životinje. U ovom slučaju taj se problem može spriječiti na način da se stare i novodonesene kokoši stave zajedno na spavanje. U slučajevima kada se kokoši nađu u za njih ekstremnim uvjetima držanja – vlažni i topli peradnjaci, uz intenzivnu prisutnost prašine i mnogo životinja po kvadratnom metru, kod manjka prostora za hranjenje ili ventilaciju, treba nastojati što prije ukloniti te pogodovne faktore koji dovode do kanbalizma. U slučaju kada kokošima u obroku nedostaju određene hranjive tvari (bjelančevine, vlakna, vitamini i minerali), životinje jedna drugoj počinju kljucati perje, a kada probiju kožu i pojavi se krv obično završava s kanibalizmom. Da bi se to izbjeglo, obrok za kokoši treba biti nutritivno izbalansiran i usklađen s njihovim proizvodnim i uzdržanim potrebama. Ukoliko dođe do pojave kljucanja, potrebno je povrijeđene i uginule životinje ukloniti što je prije moguće, a kokošima je potrebno u vodu za piće dodati mineralno-vitaminski dodatak koji sadrži veće količine selena (Muvisel).

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGnojidba pitanje br. 22
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 59
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.