Da li postoji herbicid protiv korova u krastavcima – ako ima dali se smije prskati barem između redova?
U Hrvatskoj na žalost nije registriran nijedan herbicidni pripravak za suzbijanje korova u krastavcima. U svijetu ih za tu namjenu ima nekoliko, pa ću se osvrnuti na njihova iskustva. Iz pisma nije razvidno na koji način uzgajate krastavce. Prije sjetve u SAD-u i nekim zemljama izvan Europe rabe se pripravci na osnovi klomazona (u nas su za druge namjene na toj osnovi registrirani pripravci ORION i CLON 480 EC. Mogu se (ali i ne moraju) plitko oruđem unijeti u tlo prije sjetve (ili sadnje) krastavaca. Ostali koji se rabe u svijetu uglavnom nisu (više) na tržištu u Europi (ni u RH). To su pripravci na osnovi klorambena, DCPA, bensulida, etalfluralina i trifluralina. Posljednji je do lani bio registriran i u Hrvatskoj. Znači, ako ste posijali krastavce bilo na golo tlo ili pod foliju, nije ništa propušteno. Bar ne što se tiče primjene po propisu. Naime, proizvođač treba znati da ne smije primijeniti ni jedno sredstvo za zaštitu bilja, ako sredstvo nije registrirano za određenu namjenu u RH. S obzirom da krastavci pripadaju u skupinu malih kultura, rješenje ovog problema (i za druge male kulture) leži u zakonskoj mogućnosti relativno fleksibilnog proširenja primjene sredstva (koje je u RH registrirano za druge namjene) na male kulture i male namjene. O tome se proizvođač može informirati u Savjetodavnoj službi i nadležnoj službi Ministarstva poljoprivrede. Drugi dio upita koji se odnosi na primjenu “između redova” krastavaca nudi više odgovora, odnosno manja je vjerojatnost da bi takova primjena mogla štetiti krastavcima. Za tu namjenu možete međuredno kontaktno „spržiti» iznikle korove pripravkom Basta. Basta ne djeluje rezidualno, pa će ubrzo ponovo ponići novi korovi. Spriječiti ih može jedan od pripravaka na osnovi klomazona (ORION s 10-15 ml/m2). Važno je to učiniti prije nego vriježe krastavca zađu u međuredni prostor. Dođe li škropivo u dodir sa zelenom masom krastavaca spržit će ih. Isto tako je važno da, (ukoliko se uzgaja krastavce pod folijom), da se kapljice škropiva od folije ne odbiju na mlade biljke. Uzrokovat će točkaste nekroze. Sve rečeno odnosi se na borbu protiv jednogodišnjih širokolisnih korova. Korovne trave moguće je suzbiti s brojnim potpuno selektivnim herbicidima čak i u slučaju kad ih prskate po listu krastavaca. Ima ih više na našem tržištu (Fusilade forte, Agil 100, Focus ultra i dr.). No, ni oni nisu službeno registrirani u Hrvatskoj, ali jesu u mnogim zemljama u svijetu. Nadamo se da to neće tako dugo potrajati.

dr. sc. Zvonimir OSTOJIĆ 

 

Prethodni članak272 tisuće kuna iz IPARD-a za podizanje nasada borovnice
Sljedeći članakOtpornost sorte loze Regent
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.