Prije dvije godine napisao sam ugovor o darovanju i ovjerio sam ga kod javnog bilježnika, ali ga još nisam predao sinu niti ga je on potpisao. Da li ugovor može biti sačuvan kao i oporuka ili mora biti proveden u sudu? Kuću sam ugovorom o darovanju darovao sinu i predao mu je, bez ikakvih obveza prema meni, darovanje je provedeno u zemljišnim knjigama. Interesira me da li poslije moje smrti njegova sestra ima pravo na nužni dio te kuće?
Ugovor o darovanju bi trebale potpisati obje ugovorne strane. Trebate se odlučiti da li želite da se taj ugovor o darovanju održi na snazi ili ćete ga poništiti i sastaviti oporuku. Ako je ugovor o darovanju valjan tada nekretnine koje su predmet tog ugovora ne mogu biti predmet nasljeđivanja u ostavinskom postupku, pa sestra ne može tražiti nužni dio od te kuće. Može tražiti nužni dio od ostale imovine koja će biti predmet ostavinskog postupka.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članak981 tisuća kuna iz IPARD-a za diversifikaciju ruralnih gospodarskih aktivnosti
Sljedeći članakHrvatskoj treba Zakon o označavanju proizvoda bez GMO-a
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.