U dvorištu obiteljske kuće suprugu je napao susjedov pas, te joj nanio više težih ozljeda. Supruga je pokrenula sudski spor koji je dobila, iako se vlasnik izvlačio da pas nije njegov, no postojali su svjedoci. Presudom je donesen iznos odštete, podmirenje sudskog postupka sa zateznim kamatama. 2008. je donešeno rješenje o ovrsi, jer vlasnik psa nije htio podmiriti potraživanja. Novi problemi nastaju kada se zatvara obrt gdje je dotični radio, nije u radnom odnosu, a i auto koji mu je trebao biti zaplijenjen 2010. prodan je prije ovrhe. Navodno ne posjeduje ništa na temelju čega bi se mogla obaviti naplata, a naš odvjetnik zavlači suprugu već 6 godina kako ne može ništa učiniti, pa nas zanima kada nastupa zastara i što možemo poduzeti?
Zastarom prestaje pravo da zahtijevate ispunjenje obveze, nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem ste kao vjerovnik mogli zahtijevati ispunjenje obveze. Sud se ne obazire na zastaru po službenoj dužnosti već dužnik treba prigovoriti da je nastupila zastara. Vaše potraživanje je utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom, pa takva tražbina zastarijeva za deset godina. Povremene tražbine (npr. zakonska zatezna kamata na glavni dug) koje proistječu iz takvih odluka zastarijevaju za tri godine. Pokretanjem ovršnog postupka tijek zastare se prekida i zastara počinje teći iznova. Potraživanje možete naplaćivati iz sve imovine dužnika (pokretnine, nekretnine, novčana sredstava na računima, štedni ulozi, mirovina, plaća, dionice, vrijednosni papiri, potraživanja koja dužnik ima prema trećim osobama, poslovnim udjelima u trgovačkim društvima, gotovom novcu i sl.). Ovrhu možete pokrenuti na nekretninama na kojima je dužnik upisan kao suvlasnik u zemljišnim knjigama. Ako je pravo vlasništva u zemljišnim knjigama upisano na drugu osobu, a ne na ovršenika sud će udovoljiti prijedlogu za ovrhu samo ako ovrhovoditelj podnese ispravu koja je podobna za upis ovršenikova prava (npr. kupoprodajni ugovor koji nije proveden u zemljišnim knjigama, a može se pronaći u arhivi Katastra, jer su nekada stranke samo prenosile pravo posjeda u Katastru i sl.).

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakIzraelski ministar poljoprivrede prvi put u Hrvatskoj- stiže nam ekspertiza za navodnjavanje
Sljedeći članakNewsletter 21/2017
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.