Majka se zbog obiteljskih razloga nakon nekoliko desetljeća vratila iz Australije u Hrvatsku, ali nikada nije tražila mirovinu u Australiji. Uplaćivala je davno poljoprivredni staž. Mama ne zna može li se sada javiti u Australiju za mirovinu i kome, a u posjedu smo stare radne knjižice.
Vezano uz prava vaše majke iz područja mirovinskog osiguranja, naveli ste da vaša majka nije korisnica mirovine niti u Hrvatskoj ,niti u Australiji. Da bi ostvarila pravo i pokrenula postupak za priznanje prava na mirovinu, obvezna je podnijeti zahtjev nadležnoj službi HZMO, prema mjestu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev, osim dokaza u radu u Republici Hrvatskoj, svakako treba navesti i priložiti sve dokaze o radu i boravku u Australiji. Nadležna služba Hrvatskog Zavoda za mirovinsko osiguranje, provest će postupak u dva smjera. Radi se o kompletiranju podataka o radu i stažu osiguranja u Republici Hrvatskoj, a zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu proslijedit će i nositelju socijalnog osiguranja u Australiji. U slučaju da vaša majka ima ispunjene uvjete za priznanje prava na starosnu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, što znači navršenu 61 godinu i 6 mjeseci života u 2016. godini i 15 godina staža osiguranja, zbrajajući staž osiguranja u Australiji i u Republici Hrvatskoj, sve temeljem Ugovora o socijalnom osiguranju sklopljenim između Hrvatske i Australije, ostvarit će pravo na priznanje prava na razmjerni dio starosne mirovine u Republici Hrvatskoj. Australski nositelj socijalnog osiguranja, ispitat će postavljeni zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu, prema važećim propisima i o svojoj odluci obavijestiti i stranku, vašu majku i nadležnu službu u HZMO.

Mirela NOVOTNI – DRAŠTATA, dipl.iur.

Prethodni članakRazgraničeni posjedi
Sljedeći članakKako suzbiti žilogriz u nasadu trešnje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.