U vlasništu imam nekoliko parcela šume koje se nalaze na različitim lokacijama, a do njih vode šumski putevi koji su donedavno bili u dobrom stanju i moglo se prolaziti vozilima. Nekoliko posljednjih godina privatne šume se masovno sijeku (totalna sječa), to je dozvoljeno od strane šumarije, jer ne trebaju doznake stabala pošto se šuma vodi kao livada ili pašnjak. Siječu, vuču, i prodaju drva izvode privatne osobe bez licence pomoću šumskih traktora i u neprimjerenimn uvjetima za rad, a po obavljenom poslu, putevi su loši, ne može se ići pješice, niti traktorima. Zanima me u kakvom stanju mora ostati totalno posječena šuma ako se vodi kao pašnjak ili livada, je li dozvoljena vuča drveta po šumskim putevima i tko je dužan staviti put u prvobitno stanje?
Obzirom da su odredbama članka 61. i 62. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 39/13. i 48/15.) propisane ovlasti poljoprivrednih inspektora, predlažemo da im se obratite pismenim putem kako biste s jedne strane zaustavili navedeno neodgovorno ponašanje privatnih osoba, a s druge strane zatražili da se po nalogu inspektora provede povrat prilaznih putova u prvobitno stanje. Imajući u vidu da navodite da se navedena drvena građa šume iznosi na nezakonit način, tj. protivno odredbama Pravilnika o vrsti šumarskih radova, minimalnim uvjetima za njihovo izvođenje, te radovima koje šumoposjednici mogu izvoditi samostalno (N.N. 66/07.), predlažemo da o navedenom izvijestite Hrvatsku komoru inženjera šumarstva i drvne tehnologije u čijoj je nadležnosti izdavanje navedene licence, a koja se nalazi na adresi, Lj.F. Vukotinovića 2 u Zagrebu. Ujedno Vas upućujemo i na odredbu članka 70. Zakon o šumama (N.N. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 145/11. – RUSRH, 25/12., 68/12. – OiRUSHR, 148/13. – Zakon o izmjenama Zakona o poljoprivrednoj savjetodavnoj službi i 94/14.) kojom je propisana ovlast provođenja inspekcijskog i upravnog nadzora od strane šumarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske. Naime, odredbom članka 75. navedenog zakona je između ostalog propisano da nadležni šumarski inspektor može: 1. nadzirati sve šumarske radove, šumsku infrastrukturu, uređaje i naprave, kao i sva mjesta gdje se drvo siječe, skladišti ili izvozi iz šume do mjesta prerade, te drvo i sredstva s kojima se drvo prevozi do kupca, odnosno mjesta prerade, 2. narediti obustavu sječe stabala, njihovih dijelova, odsijecanja grana, kresanja lisnika, pustošenja šume, krčenja šume, doznake stabala, prometa vozilima izvan šumskih prometnica i sakupljanja šumskih proizvoda, ako se ove radnje obavljaju protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju istoga, 3. narediti zabranu izvođenja šumarskih radova koje obavlja osoba bez licence za obavljanje šumarskih radova, odnosno ako se uporabljuju tehnička sredstva i provode postupci koji ne udovoljavaju tehnološkim zahtjevima, zahtjevima zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi. I na kraju, što se tiče dijela pitanja koje se odnosi u kakvom stanju mora ostati totalno posječena šuma, predlažemo da se obratite Savjetodavnoj službi, time da ćemo vam dostaviti dokument koji regulira dobre poljoprivredne i okolišne uvjete kojim je između ostalog propisana minimalna razina održavanja za livade i pašnjak.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakNewsletter 1/2018
Sljedeći članakU Sisku otvorena izložba 175 godina Gospodarskog lista
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.