Imam 61 godinu života i 15 godina radnog staža. Smanjena mi je radna sposobnost, te sam bio na vještačenju i doktor je rekao da do poboljšanja neće doći, a utvrdio mi je i novčani iznos u smanjenom opsegu od kada su nastupile trajne promjene (na kostima) u iznosu od 350,00 kn. Zanima me može li se povećati navedeni iznos i kada bih i u kakvu mirovinu mogao?
Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju ostvarujete pravo na slijedeće vrste mirovina i to: a) prijevremenu starosnu mirovinu ako na dan 29.03.2016. imate navršenih 35 godina mirovinskog staža, b) starosnu mirovinu ako na dan 01.01.2020. godine posjedujete 15 godina mirovinskog staža. S obzirom da vam je nadležni vještak Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdio temeljem rješenja pravo na novčanu naknadu zbog smanjenja radne sposobnosti, imate pravo na navedeno rješenje u zakonom propisanom roku uložiti pismenim ili usmenim putem žalbu. Naime, pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja ostvaruje onaj osiguranik kod kojega je utvrđeno tjelesno oštećenje od najmanje od 30%, a koje je nastalo kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Vrsta tjelesnih oštećenja i postoci tih oštećenja, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu zbog tjelesnog oštećenja, utvrđeni su Uredbom o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 153/2014.), kojom je propisan postupak i način vještačenja, te Lista oštećenja organizma.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakČokoladni pereci
Sljedeći članakZG SIREK održao dane otvorenih vrata u obiteljskoj sirani Kusanovec
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.