Nedavno su vlasnici parcele koja se nalazi do moje prodali svoju parcelu novom vlasniku. Novi vlasnik htio je odrediti među, pa je pozvao geodeta koji je obavio iskolčavanje, koje je pokazalo da susjedova parcela prelazi do sada utvrđene granice. Nakon geodetske izmjere, pronađen je stari kamen „međaš“ koji je potvrđivao stanje stvari na terenu do sada. Sad se pojavio prijepor što je točno, stari kamen ili nova izmjera, pa molim za informaciju kako postupiti. Može li se tražiti revizija geodetskog mjerenja obzirom da je kasnije pronađen kamen?
Mjernik/geodeta  može utvrditi gdje se nalazi međa između nekretnina, ali ako se susjedi ne slažu s tako utvrđenim međama ili su one drugačije od međa do kojih se sada posjeduje nekretnina, nalaz geodete neće biti dovoljan da biste utvrdili među.
Ako su međašni znakovi  između nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti oštećeni, pa se međa ne može raspoznati ili se međe više ne raspoznaju ili su sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku – postupku uređenja međa – obnovi ili ispravi među. Među će sud obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.  Ako se međa ne može obnoviti prema katastarskom nacrtu, odnosno ako stranke ne pristanu na tako utvrđenu među,  sud će među utvrditi po posljednjem mirnom posjedu.  
Mjesto na kojem se nalazi kamen ,,međaš“, posebno ako njegov položaj odgovara posjedu, određuje položaj međe, i na to ne bi trebala utjecati ,,nova“ izmjera.  Mjernika možete pozvati koliko god puta želite, ali je bit u tome da stranke s njegovom izmjerom trebaju biti suglasne, a ako nisu, utvrditi na gore opisan način putem suda prema posljednjem mirnom posjedu.  Važno  je da svoju nekretninu nastavite posjedovati (obrađivati) na način kao što ste to i do sada činili do postojećeg ,,međašnog kamena“. Postupak za uređenje međe može pokrenuti bilo koji susjed, ako smatra da je došlo do promjena. U praksi se često dešavaju situacije da se stanje u Katastru razlikuje od stanja na terenu, odnosno stvarnog stanja, pa se upravo zbog toga cijeni posjed nekretnine.

Danica SERTIĆ, dipl. iur.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSnikers
Sljedeći članakOdržan 1. CroVin, središnji stručni skup vinogradara i vinara
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.