Na kraju sam rodiljnog dopusta i uskoro bih se trebala vratiti na radno mjesto. Mogu li koristiti godišnji odmor po povratku s rodiljnog dopusta?
Zakon o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13) u članku 63. propisuje da radnik Naslijeđivanje partnerove imovine Supruga i ja smo u starosnoj mirovini, a njezina mirovina je jako mala. Zanima me može li supruga nakon moje smrti uzeti moju mirovinu kako je to prije bilo moguće i na koji način? Koji bi to postotak od moje mirovine bio i što je potrebno poduzeti? ODGOVOR Članovi obitelji umrlog osiguranika ostvaruju pravo na obiteljsku mirovinu ako je osiguranik nakon kojeg ostvaruju pravo na mirovinu: navršio najmanje 5 godina staža osiguranja („radnog staža“) ili najmanje 10 godina mirovinskog staža (radnog i posebnog staža, npr. u domobranima); ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, ili bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na dužinu mirovinskog staža osiguranja osiguranika. Članovi obitelji koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu su između ostalih kategorija udovica/udovac/izvanbračni drug/životni partner/neformalni životni partner, a imaju pravo na obiteljsku mirovinu: ako su do smrti bračnog druga nakon kojeg im pravo pripada navršili 50 godina života ili ako su mlađi od 50 godina života i ako je do smrti bračnog druga nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti ili je potpuni gubitak radne sposobnosti nastao u roku od jedne godine nakon smrti bračnog druga, ili ako je nakon smrti bračnog druga ostalo jedno ili više djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu, a udovica ili udovac/izvanbračni drug obavljaju roditeljsku dužnost prema toj djeci. Također, ako tijekom trajanja prava po toj osnovi nastupi potpuni gubitak radne sposobnosti, zadržavaju pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. Pravo na obiteljsku mirovinu imaju i pastorčad koje je osiguranik uzdržavao, dijete nad kojim je osiguranik ostvarivao partnersku skrb, dijete preminulog životnog partnera kojeg je osiguranik uzdržavao u skladu sa ZOMO-om i propisima o životnom partnerstvu osoba istog spola, unučad koje je osiguranik uzdržavao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZOMOu, djeca bez roditelja-braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog, ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZOMO-u. Svota svake mirovine, pa tako i obiteljske računa se tako da se osobni bodovi pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine. U svotu mirovine uračunava se, odnosno sastavni je dio mirovine, dodatak na mirovinu, određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, koji iznosi 27,0 %. Naime, mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu ovisi o broju članova obitelji i iznosi 0,7 (za jednog člana) do 1,0 (za četiri ili više članova obitelji). Međutim, za konkretan izračun visine mirovine potrebno je da se obratite nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za mirovinskog osiguranje. Alan VAJDA, mag. iur. neiskorišteni dio godišnjeg odmora koji preostane nakon što se iskoristi najmanje dva tjedna godišnjeg odmora u neprekidnom trajanju tijekom kalendarske godine za koju se ostvaruje to pravo može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine, uz iznimku prema kojoj godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je prekinut ili nije uopće korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog bolesti ili korištenja prava na rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoristiti do 30. lipnja iduće godine.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakPetrokemija proslavila 50. rođendan
Sljedeći članakNa koji rok se potpisuje ugovor na određeno?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.