Namjeravam posijati faceliju na užem području Pule. Koji je najraniji rok preporučen?
Jara sjetva u mediteranskom području (uključujući okolicu Pule) može započeti u rano proljeće čim to omoguće zemljišni uvjeti odnosno možemo ući mehanizacijom u polje i obaviti kvalitetnu pripremu sjetvene posteljice, a to je najčešće tijekom veljače. Facelija zahtjeva vrlo kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla jer ima sitno sjeme (masa 1000 zrna iznosi oko 2 g), a finu pripremu sjetvene posteljice nije moguće ostvariti ukoliko je tlo prevlažno. Jedna od specifičnih osobina facelije jest da je klijanje inhibirano sunčevim svjetlom zbog čega sjeme ne smije ostati na površini. Posljedično je unatoč sitnom sjemenu preporučena dubina sjetve oko 3 cm. Visoke temperature (>26°C) također inhibiraju proces klijanja, što može predstavljati problem u kasnim jarim i postrnim rokovima sjetve. Sjetva se izvodi širom ili u redove razmaka do 20 cm. Za sjetvu se obično koristi od 5 do 10 kg sjemena na ha ovisno o roku i načinu sjetve, te kvaliteti predsjetvene pripreme tla. Veće količine sjemena koriste se u kasnijim rokovima sjetve, pri slabijoj predsjetvenoj pripremi tla, te u slučaju ručne sjetve širom.

Prof. dr. Zlatko Svečnjak

Prethodni članakKriza u europskom sektoru proizvodnje svinjskog mesa
Sljedeći članakKobasijada u Turopolju 19.03.2016.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.