Ostalo mi je 320 litara bijelog vina s oko 12 % alkohola. Namjeravam od vina ispeći rakiju, a nisam siguran moram li vino pomješati s vodom prije pečenja i u kojem omjeru? Kotao je zapremnine 100 l.
Destilacijom vina mogu se dobiti vrhunski destilati koji dozrijevanjem u drvenim bačvama još više dobivaju na cijeni. Međutim, u slučaju pretplatnika vjerojatno se radi o vinu koje nije bilo namijenjeno za destilaciju. U tom slučaju vino sadrži sumporni dioksid i veće koncentracije acetaldehida koji kvare kvalitetu budućeg destilata. Ipak i takvo vino može se iskoristiti za proizvodnju rakije makar će destilat biti nešto niže kvalitete, oštrijeg mirisa (uslijed veće koncentracije aldehida) i trebat će više vremena prilikom dozrijevanja. Vino se puni u kotao bez dodatka vode, i to do 80 % kapaciteta kotla. Potrebno je provesti dvostruku destilaciju uz odvajanje frakcija ili tokova. U prvoj destilaciji potrebno je izdvojiti 0.5 % prvog toka na količinu vina koju destiliramo (u ovom slučaju na 80 L vina s koliko punimo kotao). Nakon odvajanja prvog toka skupljamo srednji tok i mjerimo alkohol na izlazu iz kotla. Kada koncentracija alkohola na izlazu padne na 5 % vol. prekidamo destilaciju. Tako dobiveni sirovi destilat skupljamo u posebnu posudu. Ponovimo destilaciju s novih 80 L vina itd. Nakon destilacije vina krećemo s ponovljenom destilacijom sirovog destilata koji bi u cjelokupnom volumenu trebao imati alkoholnu jakost od 37 – 40 % vol. Punimo kotao sa sirovim destilatom također do 80 % volumena. Zagrijavamo polako i odvajamo tokove. Prvi tok odvajamo u količini od 1 % na količinu koju destiliramo. Počinjemo skupljati srednji tok, srce destilata koji odvajamo u posebnu posudu. Srednji tok skupljamo do alkoholne jakosti na izlazu od 50 % vol. Nakon toga skupljamo zadnji tok u posebnu posudu koji onda destilira do 5 % vol. Ove zadnje tokove možemo ponovno destilirati sa sljedećim sirovim destilatom ili posebno na kraju. Srednji tok koji smo odvajali imat će oko 60 – 70 % vol. i stavljamo ga na dozrijevanje min. 3 mjeseca prije razrjeđivanja s destiliranom vodom i spuštanja alkoholne jakosti na 40 % vol.

dr.sc. Marin MIHALJEVIĆ ŽULJ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 153
Sljedeći članakLjekovito bilje pitanje br. 38
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.