Ove godine prvi put mi je rodio posađeni drijen. Dozrio je u 2. dekadi rujna i tamno je crvene, bordo (gotovo crne) boje. Izvrsnog je okusa i arome. Zanima me koja je sorta i kako ga umnožiti?
Drijen (Cornus mas) se kao samonikla voćna vrsta može naći diljem Hrvatske. Posljednjih godina raste interes, no još uvijek nema većih plantažnih nasada. Listopadna je vrsta, može uspijevati do 1300 m nadmorske visine. Cvatnja počinje vrlo rano, već u 2.-3. mj., nekad i ranije, a dozrijeva 8.-10.mj. Plodovi su crvene do tamno crvene boje, izvrsnog slatko-kiselog okusa, bogati antocijanima, fenolima, vitaminom C, organskim kiselinama, mineralima (najviše K, Ca, Mg), visok je i sadržaj pektina. Mogu se konzumirati u svježem stanju ili prerađivati, može se upotrebljavati i drvo, a i značajne je ukrasne vrijednosti. Prema opisu koji ste dali, teško je pouzdano utvrditi o kojoj je sorti riječ, pogotovo bez fotografije, jer vrijeme dozrijevanja i boja ploda koja je u slučaju vašeg stabla svojstvo je mnogih sorata. Važno je kod kupnje sadnice znati o kojoj se sorti radi, njeno podrijetlo, kategoriju sadnog materijala i starost sadnice. Sadnice drijena su dio ponude nekih rasadnika u Hrvatskoj, iako se trenutno na Sortnoj listi voćnih vrsta RH ne nalazi nijedna sorta. Češće se mogu naći srodne vrste iz roda Cornus, koje se upotrebljavaju u ukrasne svrhe. Neke države posljednjih desetljeća rade na selekciji i oplemenjivanju drijena, ponajviše Ukrajina (pr. sorte Elegantnyj, Vydubieckii, Lukjanovskyj, Jaltsky, Kijevskij), Poljska (pr. Bolestrashytskii, Dublany), Slovačka (Devin, Titus), Češka (Olomoucky, Ruzynsky, Sokolnicky), Austrija (pr. Fruchtal, Jolico), Bugarska, Turska, Iran itd. U našoj blizini na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu su selekcionirane sorte pr. Apatinski rani, Bačka, Era, a istraživanja se provode i u Bijelom Polju te u Ljubljani. Kultivari namijenjeni plantažnom nasadu mogu postići prinos od 20-50 kg/biljci, nasadi mogu trajati desetljećima. Drijen nije posebnih zahtjeva što se tiče uvjeta tla i klime, ali bi trebalo izbjegavati sadnju na zasjenjenim položajima jer je termofilna vrsta. Također, u intenzivnom uzgoju važno je osigurati navodnjavanje. Prednost je i samooplodnost te mali broj bolesti i štetnika, pa se uspješno može uzgajati ekološki. Jedan od razloga što uzgoj drijena nije proširen je i nedovoljna količina kvalitetnog sadnog materijala. Drijen se može razmnožavati generativnim i vegetativnim načinom. Generativno, odnosno razmnožavanje sjemenom se koristi za dobivanje podloga za cijepljenje. Najčešće se koristi metoda okuliranje na spavajući pup ili spajanje. Cijepljene sadnice mogu početi plodonositi već u 2. ili 3. godini. Uspješno se može razmnožavati i reznicama dok je mikropropagacijom otežano. Drijen je vrlo perspektivna vrsta čije vrijeme tek dolazi.

Marina MARETIĆ, mag. ing. agr.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 593
Sljedeći članakOstalo pitanje br. 141
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.