Na koji način sušiti ruže i ružine latice?
Ruže za sušenje beru se po suhom i sunčanom vremenu, oko podneva. Cvjetne glavice trebaju biti srednje otvorene, niti pupoljci, niti preotvorene. Pri branju se uvijek koriste škare kako se ne bi oštetila stabljika. Ruže se zavežu koncem ili gumicom i ovjese naopačke. Ukoliko ih želite koristiti pojedinačno prije sušenja treba ih nabosti na cvjećarsku žicu. Sušenje se provodi podalje od izravnog sunca (npr. dobro provjetravana garaža) kako bi zadržale što prirodniju boju. Nakon sušenja dobro ih je poprskati lakom za kosu kako bi se dodatno zaštitile. Latice ruža mogu se sušili i posebno. Tanak sloj latica stavi se na bijeli papir i suši 1-2 tjedna u suhoj i toploj prostoriji. Povremeno ih protresite. Osušene latice poprskane s eteričnim uljem i uz dodatak mirisnih začina, koriste se za izradu potpurija. Mješavina se stavlja u dekorativne posude da zamiriši prostoriju, ili u platnenim vrećicama u ormare da nam namiriši odjeću. U narodnoj medicini latice ruža uzgajanih na ekološki način, koriste se za izradu ljekovitih pripravaka. Suhe latice čuvaju se u tamnim, dobro zatvorenim staklenim posudama. Za pripremu čaja, čajna žlica ružinih latica prelije se s 2 dl vrele vode, poklopi i ostavi stajati 10 minuta. Procijeđen čaj lagano se zasladi medom i pije pola sata prije jela. Koristi se za čišćenje krvi, jačanje srca, bolji rad jetre i žuči, kod reumatskih tegoba, za oporavak crijevne flore nakon prekomjernog korištenja antibiotika itd. Od latica se priprema i sirup, liker, vino, a koriste se i za izradu kupki, vodica i tonika za njegu lica.

Marija KRANJČEVIĆ, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članak612 tisuća kuna za podizanje nasada smokve i mehanizaciju iz IPARD-a
Sljedeći članakKako suzbiti granotoč na orahu?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.