Ako se nađete u Velikoj Ostrni kod Dugog Sela, kuću Baškarićevih sigurno ćete zapaziti. Ta vrijedna obitelj bavi se uzgojem presadnica cvijeća i povrća. Njihove balkone, vrt, ali i pločnik ispred kuće krase žardinjere i lončanice pune rascvjetanih ljetnica.

Juro i Jela Baškarić s tri kćeri, Sanjom, Lucijom i Draganom, već 25 godina uzgajaju i prodaju ljetno cvijeće. Sve najpopularnije vrste možete naći u njihovim staklenicima iza kuće. U njima se na oko 1000 „kvadrata“ uzgajaju pelargonije, petunije, begonije i ostalo omiljeno ljetno cvijeće, ali i aromatično bilje i presadnice povrća. Nekad su proizvodili i dvostruko više cvijeća, no kako su kćeri odrasle, odškolovale se, udale i zaposlile. Tu je bilo i petoro unučadi. Zbog novih obaveza ne stignu više toliko sudjelovati u proizvodnji, ali i prodaji. Tako im je trenutna količina u uzgoju optimalna, jer i dalje sve rade obiteljski, bez zaposlenika i sami.

Kad posiješ ljubav, raste veselje

Za ljude kojima uzgoj bilja polazi za rukom, Englezi često kažu da imaju zelene prste (green fingers). To svakako vrijedi i za Baškariće, u čijem slučaju dodajemo i još jednu izreku poznatog engleskog pisca Williama Shakespearea koja kaže da kad posiješ ljubav, izraste veselje. Oni svojim cvijećem razveseljavaju brojne obitelji već 25 godina. Baškarići vole taj posao i zbog velikog truda i ljubavi koje ulažu u uzgoju. Njihovo cvijeće je vrhunske kvalitete i vrlo traženo, pa mogu prodati sve što proizvedu.

Kako nam je ispričala kći Lucija, inače profesorica u Agronomskoj školi u Zagrebu, uzgoj cvijeća započinje već u prosincu. Tad se u zagrijanom zaštićenom prostoru kreće sa sjetvom i razmnožavanjem većine ljetnih vrsta kako bi nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva, što je u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj tek krajem travnja i početkom svibnja, mogla krenuti sadnja na otvorenom. To je i glavna sezona prodaje većine proizvođača cvijeća u Hrvatskoj, zbog navika kupaca koji vole ukrasiti svoje balkone, vrtove i okućnice jednogodišnjim cvjetnicama koje će ih svojim očaravajućim bojama krasiti sve do jesenskih mrazeva.

Naravno, kao i kod drugih proizvođača cvijeća, kad prođe sezona i potražnja za ljetnicama, svoju godišnju proizvodnju dopunjavaju krajem ljeta proizvodnjom i prodajom krizantema (multiflore) za blagdan Svih Svetih. Tad je cvijeće također traženo i neizostavni simbol kojim se pokazuje poštovanje prema onima koji više nisu s nama.

Uzgoj ljetnica u zaštićenom prostoru OPG Baškarić.
Lucija Baškarić u stakleniku s pelargonijama

Od dostave po kućama do prodaje na kućnom pragu

Nekad su Baškarići cvijeće prodavali najviše na zagrebačkim tržnicama na Trešnjevci i popularnom “Kvatriću“. Dolaskom pandemije dogodila se sreća u nesreći. Naime, kad su se zbog korone tržnice zatvorile, Baškarići su cvijeće prodavali i dostavljali kupcima na kućnu adresu. To je bio zapravo jedini način kako su mogli plasirati cvijeće, koje je za razliku od prerađevina, poput sireva, vina ili džemova, vrlo kratkotrajni proizvod i prijetilo im je propadanje i veliki gubitak.

No, poduzetni Baškarići potrudili su se dostaviti cvijeće na kućni prag. Tako su za narudžbe veće od 100 kuna besplatno dostavljali cvijeće i dnevno su obavljali i po 30 narudžbi s dostavom od Vrbovca do Zaprešića i tako stekli vjerne kupce. Oni su prepoznali kvalitetu i sad ti isti kupci dolaze na kućni prag kod Baškarićevih, u uvodu spomenutu Veliku Ostrnu kod Dugog Sela. Sad sve presadnice cvijeća, ali i povrća uspiju prodati na svom kućnom pragu. Tako nemaju potrebu više prodavati na tržnicama. Znamo da je pandemija koronavirusa promijenila mnoge navike ljudi. U ovom slučaju za Baškariće je ispalo vrlo dobro.

No, oni su sami kreirali svoj uspjeh, golemim zalaganjem, ali i znanjem. Naime, kćeri Lucija i Dragana su agronomke; svojim kupcima, nekad na tržnici, a sad i na svom kućnom pragu uvijek daju korisne savjete i preporuke koje cvijeće izabrati za koji položaj, ovisno o izloženosti suncu ili potrebi za svjetlom i vodom, te koliko često treba zalijevati pojedinu vrstu i kako produžiti vrijeme cvatnje kako bi cvijeće što duže uljepšavalo njihove okućnice.

Koja je razlika između petunija, surfinija i potunija?

Tako nam je Lucija rekla da je zadnjih godina hit cvijeće potunija. Radi se o hibridu petunije, koja je još jednostavnija za uzgoj. Dolazi u raznim kombinacijama boja, kao i surfinije i petunije, no ima i razlika.

Postoje četiri glavna tipa petunija: grandiflora, koja je i najčešća s velikim cvjetovima; potom multiflora s manjim, ali brojnijim cvjetovima; miliflora s malim mnogobrojnim kompaktnim cvjetovima; puzajuće ili viseće petunije s dužim izbojcima. Unazad 20-ak godina bili su poznati samo kultivari petunija. Zbog raznolikih kombinacija boja i veličina cvjetova, mnogi oplemenjivači razvili su hibride petunije, poput surfinije, supertunije ili potunije. Tako se često za surfinije kaže da su „viseće petunije“, no surfinije imaju sterilne prašnike i ne daju sjemenke, ali se mogu razmnožavati reznicama.

Međutim, petunija daje sjeme, što je njezin najbolji oblik razmnožavanja. Danas potrošači žele stalno novitete, pa je tako potunija, također hibrid petunije, izazvala velik interes i u Hrvatskoj. Potunia je brzorastuća biljka i voli supstrat bogat hranivima. Posuda u koju sadite mora imati dobru drenažu, da se suvišak vode nakon zalijevanja ne zadržava kod korijenja. Oblik biljke je rascvjetana okruglasta forma s mnoštvom cvjetova koji su slični kao i kod petunije. Cvate od kraja travnja do jesenskih hladnoća.

Potunija je najatraktivnija i najviše dolazi do izražaja kao cvijeće na balkonima u visećim posudama. U njima formira cvjetnu kuglu, ali za razliku od srodne surfinije neće oblikovati izdužene kaskadne grane, već će biti kompaktnija. Potunija ima još jednu prednost u odnosu na petuniju i surfiniju. Otpornija je i duže joj listovi ostaju zeleni, stoga je lakša za održavanje tijekom ljetnih sparina.

Potunija ima oblik rascvjetane kugle
Atraktivan ukras kao bordura na balkonskim ogradama i visećim lončanicama

Postoje tri osnovna zahtjeva kako uspješno uzgajati petunije, surfinije i potunije: sunčeva svjetlost, voda i prihrana tekućim gnojivima. Što su ove biljke više izložene suncu, to će proizvesti više cvjetova. Što se tiče zalijevanja, svakodnevno provjeravajte supstrat u kojem rastu, dodirom vrhom prsta i pazite da ostane vlažan. Za vrijeme najvećih vrućina bit će potrebno zalijevanje i dva puta dnevno, ali ne kad je najjače sunce, već ujutro i predvečer.

Ne zalijevajte po listovima i cvjetovima, već uz korijen ili u podložak. No, nemojte pretjerivati s količinom vode u obrocima. Ako primijetite da lišće počne žutjeti, to je siguran znak da je korijenje preplavljeno. To je vrijeme da smanjite količinu i učestalost zalijevanja. Također, prihrana tekućim gnojivima u koncentraciji prema uputama proizvođača, svakih sedam do deset dana neophodna je kako bi biljke imale potrebna hraniva za održavanje postojećih i stvaranje novih cvjetova. Ocvale cvjetove treba odrezati da ne iscrpljuju biljku i da se spriječi pojava bolesti.

Na kraju, pitali smo Luciju Baškarić o rastu cijena cvijeća, s obzirom na sve izraženiju inflaciju. Rekla je da su zbog porasta cijene energenata, ambalaže i ostalih repromaterijala, cijene korigirali za 10-ak posto. Prije toga cijene cvijeća nisu se mijenjale više od deset godina. Napomenula je da i u doba najvećih kriza ljudi ipak izdvoje koju kunu za cvijeće, jer u ovim izazovnim vremenima, punim briga i neizvjesnosti, pogled na cvijeće svakoga razveseli i oplemeni, uostalom, cvijeće je osmijeh naše planete.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje