U travnju i svibnju, ali i početkom lipnja, presadnice plodovitog povrća, iz zaštićenih prostora sadimo na otvorene površine. Rajčice, paprike i patlidžani sade se na otvoreno u fazi 5-7 listova, a to je inače sredinom ili krajem svibnja, jer trebaju više topline. Pravo vrijeme za sadnju je trenutak kada se tlo zagrije na 15 °C. Taj podatak je bitan jer kod temperature niže od 10 °C , njihov rast se prekida i nema cvatnje.

Organska gnojidba je bitna

Za poboljšanje kvalitete tla u povrtnjaku najbolja je BIOGRENA, 100 % organsko gnojivo dugotrajnog djelovanja. Ona osim bogatog sastava sadrži i najviše mikroorganizama od svih gnojiva na tržištu, a to je  čak 22 milijarde u jednom gramu. Mikroorganizmi biološki aktiviraju tlo, biljke bolje rastu, prije sazriju, snažne su i zdrave. Biogrena je primjerena i za veće površine npr. sadnju krumpira, plodovitog povrća a i za biljke koje trebaju kiselo tlo kao npr. agrume, borovnice… Registrirana je za ekološku proizvodnju.

Za manje vrtove i gredice, posebno je prilagođeno univerzalno potpuno organsko gnojivo, veće vrijednosti BIO PLANTELLA NUTRIVIT ZA RAJČICE I DRUGO PLODOVITO POVRĆE, kojeg možemo upotrijebiti za pripremu tla za sadnju, a isto i za prihranjivanje. Gnojivo je univerzalno te raspoloživo i dostupno za različite kulture kao što je plodovito povrće, zatim jagode, lisnato povrće, kupus… Granule Nutrivit gnojiva, koje se otapaju u kontaktu sa zemljom i vodom, omogućavaju dugotrajnu dostupnost i brzo oslobađanje hranjivih tvari, koje sadrže.

Pri sadnji u gredice dodajemo odličan specijalni supstrat za sadnju i presađivanje BIO PLANTELLA ZEMLJA ZA RAJČICE.

Kako bi presadnice dobro podnijele stres od samog presađivanja, odlično pomaže prirodno gnojivo BIO PLANTELLA VITAL, vitaminski kompleks s ekstremno brzim djelovanjem. Kasnije prihranjujemo  tekućim organskim gnojivom BIO PLANTELA ORGANSKIM GNOJIVOM ZA RAJČICE iz morskih algi i s dodatkom prirodnog kalija za zdrave i sočne plodove. Za pripremu 10 l hranjive otopine potrebno je 150 ml gnojiva kod primjene  svakih 10-15 dana. Nakon sadnje rajčice, paprike i patlidžana potrebno je redovno obavljati navodnjavanje, a najbolje vrijeme je jutro.

Prskamo BIO PLANTELLA VITALOM za rajčice protiv bolesti

Dobri susjedi

Rajčici su dobri susjedi grah, češnjak, kupusnjače, salata, poriluk, kukuruz, mrkva, peršin, lisnata salata, cikla, celer, a loši susjedi grašak, koromač, krumpir. Rajčica dobro podnosi samu sebe. Prije nje u plodoredu ne može biti kultura iz iste porodice npr. krumpir ili paprika, a nakon rajčice sade se mahunarke. Paprika također ne podnosi samu sebe.

Rajčica zasađena zajedno s bosiljkom ima  bolji okus

Zaštita od bolesti

U paketu sve za zdrave rajčice nalazi se i BIO PLANTELLA KALCIJEVO LISNO GNOJIVO ZA RAJČICE koje sprječava trulež plodova i pucanje plodova rajčice te smanjuje rizik od gorke pjegavosti. Djeluje trostruko – kao bio stimulator , gnojivo i korektor za nedostatak kalcija. Aminokiseline kao prirodni bio stimulator poboljšavaju prijenos kalcija i ostalih mikroelemenata u biljku. Na svakih 7- 10 dana dodajemo 80 do 120 ml gnojiva na 10 l vode, ili za folijarno prskanje 30 do 40 ml na 10 l vode. Potrebnu količinu  jednostavno odmjerimo  mjericom koja je ujedno i poklopac  na ambalaži.  Prskamo kasno navečer ili kada se biljke ohlade. 

Posljedica manjka kalcija je crnjenje i trulež plodova

Protiv drugih bolesti upotrijebi se BIO PLANTELLA VITAL ZA RAJČICE, preparat na bazi poljske preslice, koja je iznimno bogat silicijem, kalcijem i drugim mineralima i vitaminima. Time jačamo  stanične stijenke biljaka i potičemo zdrav rast rajčica i plodovitog povrća.

stručni savjetnik za Plantellu Milica Sekulić, bacc. ing. agr.

Unichem Agro d.o.o.

Savjetujte se s nama!!!! 092 194 1694

info@plantella.hr

Plantella.hr

Zeleni radovi na rajčici

Kod uzgoja rajčice je kod nekih sorata važno  odstranjivanje zaperaka ili mladih izboja koji izrastaju iz pazuha  lišća. Odstranjujemo ih za suha vremena,  dok još nisu veći od 4 do 5 cm, da ne oštetimo glavnu stabljiku. Time ubrzamo početak dozrijevanja plodova i nepotrebno trošenje hrane na tvorbu mladih grana.

Odstranjivanje zapereka kod rajčice

Kada rajčica naraste dovoljno visoko,  glavni vrh skratimo i time zaustavimo rast, zato jer  tada biljka većinu hrane troši na plodove, a ne na rast. Plodovi su time krupniji, bolje obojani i brže dozrijevaju. Kod ranih sorti, vrh odrežemo iznad četvrte ili pete etaže listova. Kod kasnijih sorti to može biti i na sedmoj etaži lišća. Nad zadnjim cvjetnim grozdom pustimo još dva lista koja će prehraniti  plodove na vrhu.

Rajčica spremna za berbu

Za bolji  urod i zaštitu od bolesti koje se razviju na donjim listovima, kao posljedica vlage, najbolje da odrežemo listove koji su niži od prvih cvjetova. Time plodovi dobivaju više svjetla i brže sazriju.

Prethodni članakKako zaštititi vinovu lozu od brojnih bolesti?
Sljedeći članakUzgoj i zaštita plodovitog povrća na otvorenom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.