width=Nadjev za raviole:
450 g očišćenih kozica
1 žlica peršina
40 g kuhanog špinata
1 žličica mljevene paprike
2 češnja češnjaka
2 žlice maslinovog ulja
2 žlice vrhnja za kuhanje
sol
Tijesto za raviole:
400 g glatkog brašna
4 jaja
oko 50 ml vode
1/2 žličice soli
1 jaje za premazivanje
Za buzaru:
150 g luka
5 češnjeva češnjaka
300 ml pasirane rajčice
2 žličice vegete
500 g kozica ili škampi
500 g dagnji
150 ml bijelog vina
2 žlice nasjeckanog peršina
sol

Očišćene kozice usitnite u električnoj sjeckalici zajedno s peršinom, špinatom, mljevenom paprikom i češnjakom. Mješavini dodajte maslinovo ulje, vrhnje i sol. Nadjev dobro izmiješajte i ohladite. Od brašna, jaja, vode i malo soli umijesite glatko tijesto. Podijelite ga na dva dijela i pokriveno ostavite stajati oko pola sata. Nakon toga tijesto tanko razvaljajte na pobrašnjenoj dasci. Žličicom rasporedite male “kupčiće” nadjeva do polovice razvaljanog tijesta. Nadjev stavljajte u razmacima oko 3-4 cm. Razmake između nadjeva premažite razmućenim jajem, a zatim preko nadjeva preklopite drugu polovicu tijesta. Izrežite četverokute. U posudu sa širim dnom popecite nasjeckani luk i češnjak. Dodajte pasiranu rajčicu i vegetu. Pirjajte na laganoj vatri oko 10 minuta. Nakon toga dodajte kozice ili škampe, dagnje, vino i pokriveno nastavite kuhati dok se školjke ne otvore. Na kraju umiješajte peršin i posolite. Raviole skuhajte u posoljenoj vodi i ocijedite.
Posluživanje: Kuhane raviole stavite u buzaru, lagano promiješajte, pospite peršinom i poslužite.

Prethodni članakJednostavno pečenje
Sljedeći članakRafaelo kocke
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.