Pod višegodišnjim (trajnim) nasadima podrazumijevamo uzgoj biljnih kultura od kojih očekujemo ekonomske koristi u duljem vremenskom razdoblju. Tu spada uzgoj voćaka i vinove loze, božićnih drvaca i košaračke vrbe, ali i smilja i lavande, a preduvjet uspjeha takve proizvodnje je poznavanje specifičnih zahtjeva kulture koju želimo uzgajati.

Od ukupne poljoprivredne površine u Hrvatskoj 2017. godine na vinograde, voćnjake i maslinike je otpadalo 4,7% (voćnjaci – 2%, vinogradi – 1,5% i maslinici – 1,2%). Uzgoj rasadnika, božićnih drvaca i košaračke vrbe bio je zastupljen s neznatnih 0,1%.

Korištena poljoprivredna površina za trajne nasade u Hrvatskoj, ha

Izvor: Statistički ljetopis 2018.

Gledajući statističke podatke možemo vidjeti da u promatranom razdoblju dolazi do rasta površina pod voćnjacima i rasadnicima (čak 80%, iako se još uvijek radi o malim površinama), površine pod maslinicima stagniraju, dok površine pod vinogradima padaju (pad od 16%).

Intenzivna proizvodnja odabranih vrsta, tone

Izvor: Statistički ljetopis 2018.

Ono što zabrinjava je zabilježen pad intenzivne proizvodnje naših najuzgajanijih voćnih vrsta – jabuke, mandarine i grožđa. Djelomično je to uzrokovano i klimatskim promjenama, što znači da moramo poraditi na tehnologiji uzgoja koja sprječava takve scenarije.

Investicija u trajni nasad

Kod podizanja višegodišnjih nasada svakako je potrebno konzultirati struku i uvažiti sva moguća nova tehnološka rješenja, jer se sve greške i propusti koje eventualno učinimo na početku podizanja nasada višestruko negativno vraćaju u razdoblju eksploatacije.

Specifičnost višegodišnjih nasada u odnosu na ostale investicije u poljoprivredi je dužina razdoblja podizanja i korištenja nasada. Investicija u višegodišnji nasad u pravilu traje više godina (do ulaska u puni rod nasada), i daleko je veća u odnosu na jednogodišnje nasade. Osim toga, i razdoblje eksploatacije može varirati od dvije godine (jagode) pa do dvadeset godina i više (orah, vinogradi…).

Nasad jagode
Strojno bušenje sadnih jama
Nasad paulovnije
Sadnja lavande

Investicija u višegodišnji nasad obuhvaća, osim ulaganja u deklarirani i kvalitetni sadni materijal, još i investiranje u potrebnu mehanizaciju i opremu, potrebne prateće građevinske objekte (sortirnice i pakirnice, skladišta i hladnjače), mrežu za ogradu koja ujedno štiti od divljači, a danas je intenzivan nasad u voćarstvu nemoguće zamisliti bez ulaganja u sustav za navodnjavanje i protugradne mreže. Zbog toga su investicije u višegodišnje nasade izuzetno velike i kreću se na razinama od oko 40.000€/ha, što je moguće opravdati jedino ostvarivanjem visokih prinosa izvrsne kvalitete.

Prije odluke o investiciji u višegodišnji nasad potencijalni investitor svakako treba istražiti tržište na kojem svoj proizvod misli prodavati. To je potrebno napraviti radi utvrđivanja postoji li uopće tržište i koliko je spremno platiti poljoprivredni proizvod, jer je preporučljivo prema potrebama na tržištu dimenzionirati budući trajni nasad.

Drugi korak u investiciji je svakako utvrđivanje zemljišnih i klimatskih uvjeta koji postoje na području na kojem se namjerava podignuti nasad. Ovi uvjeti utječu na visinu potrebne investicije, te je bez njih nemoguće reći koliko će iznositi investicija u nasad. Ako se utvrdi da su ti uvjeti nepovoljni za kulturu koja se namjerava uzgajati, to može uzrokovati značajno smanjenje ekonomske koristi od višegodišnjeg nasada, što je uzrokovano redukcijom prinosa. Stoga je ovim uvjetima neophodno posvetiti punu pažnju, uz konzultaciju s agronomskom strukom.

Dužina korištenja višegodišnjeg nasada ovisi o biološkom potencijalu pojedinih vrsta i sorti. Iako u nekim slučajevima proizvođači mogu uzgajati vlastiti sadni materijal i na taj način smanjiti troškove, to nije preporučljivo u intenzivnim nasadima. S obzirom da su ulaganja u takve nasade izuzetno velika, preporuča se korištenje deklariranog sadnog materijala poznatih proizvođača, koji ima visoki potencijal rodnosti i poznata svojstva. Vlastita proizvodnja sadnog materijala moguća je samo za ekstenzivnu proizvodnju.

Kod podizanja višegodišnjeg nasada potrebno je unaprijed razmišljati i o radnoj snazi koju zahtijevaju pojedini radni procesi (rezidba, zaštita, berba). Dobrim planiranjem nasada neke od radno intenzivnih operacija je moguće mehanizirati, što doprinosi smanjenju budućih troškova proizvodnje. Ipak, neke operacije nije moguće mehanizirati (npr. berba bobičastog voća, berba trešanja s peteljkom), pa se unaprijed treba upoznati s tržištem radne snage i planirati taj trošak.

Da bi trajni nasad bio uspješan on treba:

  1. Ostvarivati stabilnu proizvodnju u sklopu biološkog potencijala vrste koja se uzgaja,
  2. Smanjiti opasnosti od mraza, suše, tuče i ostalih neprilika na najmanju moguću mjeru korištenjem dostupne tehnologije uzgoja,
  3. Posjedovati adekvatnu mehanizaciju,
  4. Biti optimalno tehnološki uzgajan (optimalna gnojidba, zaštita i obrada),
  5. Imati visoko motiviranu i osposobljenu radnu snagu čija je efikasnost rada visoka, te time doprinosi smanjenju troškova proizvodnje,
  6. Posjedovati adekvatan skladišni prostor i prateće objekte koji omogućuju adekvatno skladištenje i uspješan plasman proizvedenog.

Poslovni plan

Da bi sve to utvrdio i vidio da li planirana investicija može biti uspješna, poljoprivrednik prije ulaganja treba izraditi/naručiti poslovni plan. Njegovom izradom može se ocijeniti isplativost investicije koja je vidljiva iz pokazatelja:

  1. Profitabilnosti investicije (treba biti veća od 5%),
  2. Razdoblja povrata investicije (ne smije biti duže od ekonomskog vijeka trajanja projekta),
  3. Osjetljivosti investicije na uvjete poslovanja,
  4. Strukturi i izvorima financiranja investicije (koliko vlastitih, a koliko posuđenih sredstava).

Bitni dijelovi svakog poslovnog plana:

  • analiza tržišta
  • analiza planirane lokacije
  • projekcija prihoda i troškova projekta
  • projekcija financijskih izvještaja i isplativosti projekta
  • analiza osjetljivosti projekta

Bespovratna sredstva iz EU fondova

Važnost investicije u trajne nasade prepoznala je Europska unija, koja pomaže podizanje trajnih nasada kroz mjeru 4 (Ulaganja u fizičku imovinu). Prihvatljivi troškovi unutar ove mjere, a podmjere 4.1. (Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva) su:

  • ulaganje u objekte za uzgoj jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja, skladištenje, hlađenje, čišćenje, sušenje, zamrzavanje, klasiranje i pakiranje proizvoda,
  • ulaganje u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
  • ulaganje u kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme i gospodarskih vozila uključujući sektor vinogradarstva,
  • ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada isključujući restrukturiranje postojećih vinograda za proizvodnju grožđa za vino,
  • ulaganje u izgradnju i/ili opremanje novih sustava za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu, te poboljšanje postojećih sustava/opreme za navodnjavanje na poljoprivrednom gospodarstvu te kupnju zemljišta i objekata radi realizacije projekta.

Visina potpore kroz ovu mjeru se kreće od 5.000 do 2.000.000 EUR, odnosno do 3.000.000 EUR-a za ulaganje u podizanje novih višegodišnjih nasada.

Mladi poljoprivrednici sredstva potpore mogu ostvariti kroz mjeru 6 (Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja), podmjeru 6.1. (Potpora mladim poljoprivrednicima), gdje poljoprivrednici starosti 18-40 godina mogu dobiti 50.000 EUR-a po korisniku za ulaganje u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih nasada, kupnju ili zakup poljoprivrednog zemljišta, kupnju poljoprivredne mehanizacije, strojeva i opreme, za što mali poljoprivredni proizvođači, ekonomske veličine između 2.000 i 7.999 EUR-a mogu u sklopu podmjere 6.3. (Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava) ostvariti 15.000 EUR-a po korisniku.

Ulaganje u višegodišnje nasade zahtjeva velika financijska sredstva i poznavanje struke, jer se eventualna greška tijekom investicije kasnije može višestruko naplatiti kroz gubitak količine i kvalitete prinosa te posljedično smanjeni prihod. Ovakve investicije su kompleksne i specifične po tome što jednom podignuti nasad osigurava egzistenciju poljoprivrednika kroz duži vremenski rok. Uz pomoć sredstava Zajedničke poljoprivredne politike ulaganje se može smanjiti, što potencijalni proizvođači svakako trebaju iskoristiti.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakŠto trebate znati o sezonskom radu u poljoprivredi?
Sljedeći članakMože li opstati domaća proizvodnja krumpira?
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.