Posljednjih nekoliko godina raste interes za sjetvu sudanske trave (Sorghum sudanense) i krmnog sirka (Sorghum bicolor) kao krmnih kultura koje daju visok prinos, a ujedno bolje podnose sušu u odnosu na ostale krmne kulture.

Rokovi sjetve

Hibridi krmnog sirka i sudanske trave mogu se sijati u nekoliko rokova sjetve: kao glavni usjev, naknadni i postrni. S obzirom na rok sjetve, za korištenje dospijeva tijekom druge polovice ljeta i početkom jeseni (sve do pojave prvog jesenskog mraza). Sjetva krmnog sirka obavlja se početkom svibnja ukoliko ga sijemo kao glavni usjev, koncem svibnja ili u lipnju ukoliko ga sijemo kao naknadni usjev ili sjetvu obavljamo nakon žetve strnih žitarica ili uljane repice ukoliko ga uzgajamo kao postrni usjev. Ako odlučimo sijati u postrnom roku, tlo bi trebalo obavezno povaljati. Sjetva nakon 15. srpnja uglavnom nije isplativa jer u prosječnoj godini u našim agroklimatskim uvjetima možemo postići samo jedan otkos. Krma se može koristiti izravno s polja (kao svježa, zelena krma) ili se može silirati. Prilikom odabira vrste i hibrida moramo znati da je sudanska trava pogodnija za ispašu u odnosu na krmni sirak. Krmni sirak pogodniji je za spremanje silaže.

Na tržištu u Republici Hrvatskoj ove godine poljoprivrednici mogu izabrati nekoliko hibrida: SUSU, Zerberus i Inka. Hibride Sweet Sioux i Grazer N ove godine ne nalazimo na tržištu.

Prednost ovih vrsta u odnosu na kukuruz je ekonomičnije iskorištavanje proizvodnih površina koje su na raspolaganju poljoprivrednom gospodarstvu za proizvodnju krme, jer se mogu sijati kao interpolirajući usjev – naknadni i postrni, posebno zbog visoke tolerantnosti prema suši i toplom vremenskom razdoblju tijekom ljetnih mjeseci.

Obrada tla i gnojidba

Obrada tla je identična pripremi tla za uzgoj kukuruza. Sjetva se obavlja sijaćicama za žito ili šećernu repu. Gnojidba ovisi o stanju plodnosti tla. Za visoke urode mase na srednje plodnim tlima treba dodati još 80-100 kg P2O5 i 120-160 kg/ha K2O. Polovicu fosfornih i kalijevih gnojiva treba dodati prije oranja, a drugu polovicu u dopunskoj obradi tla. Krmni sirak i sudanska trava imaju velike potrebe na dušičnim gnojivima pa moramo osigurati 120-150 kg/ha dušika, ovisno o očekivanom prinosu i rasporedu oborina tijekom vegetacije. U predsjetvenoj pripremi tla trebamo primijeniti trećinu ukupne količine dušika (30-40 kg/ha), a ostatak se daje u prihranama. Prva prihrana krmnog sirka obavlja se kad biljka razvije treći do četvrti list u količini 30-50 kg/ha, a sudanska trava šest do deset listova. Nakon svake košnje krmni sirak se prihranjuje s istom količinom dušika (100 – 150 kg/ha KAN-a). Od prihrane do korištenja treba proći barem 20 dana. Bojazan koja postoji kod poljoprivrednih proizvođača koji žele sijati krmni sirk i sudansku travu, jest opasnost od zakorovljavanja parcele. Krmni sirak i sudanska trava ne formiraju podzemnu stabljiku (rizome). Prilikom sjetve koristimo hibridno sjeme kod obje opisane vrste. Obje vrste stradavaju pri niskim temperaturama. Dakle, nema opasnosti od zakorovljavanja parcele. Dapače, pri uzgoju sudanske trave koju možemo sijati žitnim sijaćicama, u gustom sklopu korovi nemaju dovoljno svjetla da se razviju i parcele ostaju „čiste od korova“.

Troškovi proizvodnje

O agrotehnici uzgoja ovih vrsta već se pisalo, ali prilikom izračuna troškova proizvodnje troškovi jako variraju s obzirom na rok sjetve i cilj proizvodnje (korištenje svježe ili silirane krme). Krmni sirak za proizvodnju silaže sije se na međuredni razmak od 60-70 cm, kao kukuruz radi korištenja silažnog kombajna. Danas ni jedan herbicid nije registriran za suzbijanje korova u krmnom sirku. Prilikom izračuna troškova u obzir je uzeta sjetva u glavnom roku. Također je pri izračunu troškova uzeto u obzir samo dva korištenja za silažu, i ukupni prinos mase 100 000 kg/ha (u dva otkosa). Hibridi koji se koriste za ovu namjenu postižu visinu stabljike 3,0 do 3,5 metra. Također se pretpostavlja da gospodarstvo ima izgrađen silos i da posjeduje vlastitu potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju. Trošak mikrobioloških pripravaka (inokulanata), trošak nabave folije i vreća za prekrivanje silosa nisu navedeni u izračunu. Krmni sirak se lako silira i uglavnom nema potrebe za korištenjem inokulanata, a trošak folija za prekrivanje silosa ovisi o dimenzijama silosa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMaslinarstvo na prirodan način
Sljedeći članakPizzete od patlidžana
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.