Ova biljka uzgaja se zbog plodova koji se koriste u tehnološkoj zriobi, kada su mekani i nezreli, jer kad otvrdnu nemaju prehrambenu vrijednost. Najkvalitetniji su kod veličine 3 – 5 cm, bogati su vitaminima i sadržavaju malo kalorija. Imaju blagu aromu i lako su probavljivi. Sadržavaju dosta sluzavih tvari pa služe kao dodatak za zgušnjavanje raznim jelima.

Bamija je grmolika biljka, razgranata onoliko koliko ima slobodnog prostora. Visine je oko 60 cm, a u povoljnim uvjetima može biti i viša. Stabljika i grane crvenkaste su boje i posute oštrim dlačicama koje na osjetljivoj koži mogu izazvati alergijske podražaje. Donji listovi su cijeli, a vršni su urezani do peteljke i trodjelni. Cvijet je zvonolik, svijetložute boje. Svaki pojedini cvijet cvate samo jedan dan, ujutro se otvara, a popodne vene i mijenja boju od žute preko ružičaste do crvene.
Bamija se sije kasno zbog velike potrebe za toplinom. Sjeme isklije za 15 dana pri temperaturi višoj od 15 °C, dok je optimalna temperatura rasta 20 – 28 °C. Zato se u kontinentalnom području sije sredinom svibnja.

Kako bi se ubrzalo klijanje i nicanje, sjeme treba navlažiti i sijati u vlažno tlo. Bamija uspijeva na svim tlima koja joj pružaju dovoljne količine hranjiva i vlage. Osobito su pogodna tla gnojena stajskim gnojem, koji se dodaje ujesen uz duboku obradu, u količini 300 do 400 kg/100 m2. Na proljeće se prije sjetve ista površina gnoji NPK gnojivom formulacije 12:12:12.

Sjeme se sije na razmak između redova od 50 cm i 15 – 20 cm u redu. Biljke se u početku sporo razvijaju zbog nedovoljne topline, no, s povišenjem temperature one ojačaju i postaju bujne. Berba započinje nekoliko dana nakon cvatnje, jer plodovi brzo sazrijevaju. Plodovi se beru svaka 2 do 3 dana. Redovitom berbom pospješuje se stvaranje novih plodova koji se beru sve do kasne jeseni i prvih mrazeva.

Tijekom rasta i zriobe biljka se redovito okopava, plijevi se korov i redovito se zalijeva.

 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRast ploda
Sljedeći članakErwinia – najopasnija bolest jabučastog voća
Avatar
Darko Kantoci, dipl. ing. agr. 1990. godine diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu (odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski). Već je dugi niz godina vanjski suradnik Gospodarskog i Mljekarskog lista. Darko Kantoci, dipl. ing. agronomije (Zagreb, 1964.) nakon srednje škole diplomirao je 1990. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, odjel vinogradarsko, vrtlarsko, voćarski (VVV). Autor se tijekom studija i poslije bavio projektiranjem i uređenjem privatih okućnica i zelenih površina. Već niz godina aktivan je vanjski suradnik Gospodarskog lista i Mljekarskog lista, u kojima se pojavljuje kao autor stručnih i popularnih članaka.