Bogatstvo i šarenilo ljetnog cvijeća, raskošnih livada i vrtova te raznolikost zanimljivih plodova budi želju da ih unesemo u svoje interijere i sačuvamo za što dulje razdoblje. Neke su vrste pogodne za sušenje jer zadržavaju boju i oblik više mjeseci te su kao takve pogodne za izradu aranžmana od suhog cvijeća.

Brojne vrste trava jednostavne su za sušenje. Dovoljno ih je samo odrezati, ukloniti im donje listove te ih složiti u vazu i pustiti da se same osuše. Neke vrste suše se u buketićima, na sjenovitom mjestu obješene naglavačke.

 Trave i muški cvatovi kukuruza u vazi

Slamnati cvijet (Xerochrysum bracteatum (Vent.) Tzvelev, Asteraceae) – zeljasta, grmolika trajnica koja se uzgaja kao jednogodišnja, porijeklom je iz Australije. Stabljika je jednostavna ili slabo razgranata, naraste 60-90 cm u visinu. Prekrivena je finim dlačicama, a listovi su malo ljepljivi i sivkastozeleni. Cvatne stapke su duge, a na vrhu se nalaze pojedinačni cvatovi promjera do 5 cm, slamnatih, krutih jezičastih cvjetova bijele, svjetlo žute, žute, narančaste, ružičaste, crvene, ljubičaste boje.

Lijepo izgleda na cvjetnim gredicama, a izvrsna je vrsta za izradu suhih aranžmana za kasnojesenske i zimske dekoracije. Dobro i dugo zadržava boju. Izvrsno uspijeva na sunčanim položajima i suhim staništima. Traži umjereno zalijevanje u slučaju dugotrajne suše. Uzgaja se iz presadnica posijanih u veljači i ožujku, a na otvoreno se presađuje nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva na razmak od 30 cm. Cvatove posjećuju pčele koje skupljaju nektar i pelud.

 

Xerochrysum bracteatum

Tratorka, pijetlova krijesta, perjanica (Celosia argentea L., Amaranthaceae) – jednogodišnja cvjetna vrsta koja potječe iz tropskih i suptropskih krajeva. Razlikuju se dva oblika ove vrste: Celosia argentea f. plumosa – perjanica i Celosia argentea f. cristata – pijetlova kresta. Uspravnog su rasta, visine 30-60 cm. Stabljika je jednostavna ili razgranata s jednostavnim, naizmjeničnim listovima. Cvjetovi su kod oba oblika formiraju cvat. Kod f. plumosa cvat je uspravan, klasast, piramidalan, dok je kod f. cristata zbijen, valovit i krupan u obliku kreste. Boje cvatova su bijele, žute, narančaste, ružičaste, crvene, ljubičaste.

Celosia argentea var. plumosa

Koristi se za sadnju cvjetnih gredica u privatnim vrtovima, a niski se kultivari mogu uzgajati kao lonačnice. Cvatovi oba oblika pogodni su za sušenje i izradu suhih aranžmana. Traži sunčane položaje, vlažno, plodno i ocjedito tlo. Vrlo je otporna i izdržljiva vrsta. Uzgaja se sjetvom u teglice u ožujku i kasnije rasađuje, ili u travnju izravno na otvoreno. Vrsta se sama zasijava.

Sadarka (Gypsophila elegans M.Bieb., Caryophyllaceae) – jednogodišnja sadarka potječe iz Male Azije i s Kavkaza. Razgranate stabljike tvore grmić visine 30-50 cm. Listovi su sitni i uski, a na vrhu stabljiki nalaze se mali bijeli ili nježno ružičasti cvjetovi. Osim što vrlo lijepo izgleda na cvjetnim gredicama u privatnim vrtovima, uobičajena je primjena svježe ili suhe sadarke za nadopunu cvjetnih aranžmana. Uzgaja se na sunčanom, suhom položaju na tlu s dosta vapna. Na prevlažnom tlu može istrunuti.

Crnjika, djevojka u zelenom, djevojka u plavom (Nigella damascena L., Ranunculaceae) – potječe iz istočnog Mediterana, izvorno iz Turske, Sirije i Krete. Jednogodišnja je vrsta kratke vegetacije i uspravne stabljike. Vrlo su dekorativni i koriste se za izradu jesensko zimskih suhih aranžmana. Osim za suhe aranžmane, cvjetovi crnjike mogu se koristiti za izradu svježih cvjetnih aranžmana jer dugo zadržavaju svježinu, a vrlo lijepo izgleda i na cvjetnoj gredici, na sunčanom položaju, dobro podnosi nedostatak vlage u tlu. Tradicionalno se koristi kao začinska i ljekovita vrsta u istočnom mediteranu i sjevernoj Africi.

Nigella damascena

Srebrenka, papin novčić (Lunaria biennis Moench, Brassicaceae) – vrsta iz porodice krstašica, porijeklom je iz Europe, jednostavne ili razgranate, dlakave stabljike, visoka 30-100 cm, a završava grozdastim cvatom. Lijepo izgleda na vrtnoj gredici u polusjeni, ali u ukrasnoj hortikulturi uobičajena je i uporaba stabljika sa suhim komuškama za izradu suhih aranžmana tijekom jesensko-zimske sezone. Najbolje uspijeva u polusjenovitom do sjenovitom i vlažnom području, na vlažnom, ocjeditom, hranjivom tlu, preferira tlo alkalne reakcije. Sije se tijekom ljeta u plitice na poluzasjenjeno mjesto te se u jesen rasađuju razvijene biljčice na razmak  30-40 cm. Jednom kad se razvije jako se uspješno nadalje i sama zasijava. Cvjetovi su privlačni pčelama i leptirima.

Ukrasna tikvica (Cucurbita pepo L.var. ovifera, Cucurbitaceae) – jednogodišnja puzava vrsta koja potječe iz Meksika. Puzava stabljika bundeve naraste i do 10 m, listovi su veliki, srcolikog oblika i vrlo hrapavi, a cvjetovi žuti. Plodovi su varijabilnog oblika od bijele, bijelozelene boje, žute, narančaste, prugaste, vrlo dekorativni. Uzgaja se na sunčanim položajima, na plodonom tlu, koje se ne smije presušiti jer traži stalnu dostupnost vlage. Može oblikovati zelene barijere ako joj se pruži potporanj. Vrlo brzo raste i razvija se.

Pogančeva trava (Physalis alkekengi L.) vrsta je cvjetnice iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Za razliku od drugih vrsta roda Physalis koji potječu iz Amerike, ova vrsta je porijeklom iz regija južne Europe, južne i sjeveroistočne Azije. Lako ju je prepoznati po velikom, svijetlo narančasto-crvenom ‘papirnatom’ omotaču preko ploda, koji podsjeća na papirnate lampione. Višegodišnja je zeljasta biljka koja naraste do 40–60 cm visine. Popularna je ukrasna biljka, koja se široko uzgaja u umjerenim dijelovima svijeta i vrlo je otporna na temperature ispod -20 °C. Može biti invazivna zahvaljujući široko rasprostranjenim korijenskim sustavom iz kojeg izrastaju novi izbojci udaljeni od mjesta gdje je izvorno posađena. Vrlo lijepo izgleda na vrtnoj gredici, kao i stabljike s plodovima za suhe jesensko zimske aranžmane.

Physalis alkekengi

Osim ovdje opisanih vrsta, za izradu suhih i jesensko zimskih aranžmana pogodne su ruže, hortenzije kao i brojne vrste ukrasnih i samoniklih biljnih vrsta te različiti plodovi.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje