Ukrasne invazivne biljne vrste – tako lijepe, a tako opasne

U projektu LIFE OrnamentalIAS partneri iz Slovenije i Hrvatske bave se invazivnim stranim biljnim vrstama, s naglaskom na ukrasne vrste. Cilj ovog projekta je identificirati sve potencijalno opasne biljne vrste na tržištu te  djelovati prije nego se one prošire u prirodu ili pak u ranim stadijima širenja.

Ukrasna hortikultura je dio hortikulturne proizvodnje unutar poljoprivredne proizvodnje i bavi se uzgojem voća, povrća, cvijeća i ukrasnog bilja, a može imati različitu razinu proizvodnje od malih privatnih vrtova pa do plantažne proizvodnje. Obuhvaća biljne vrste koje se uzgajaju zbog njihove ukrasne vrijednosti koju može dati list, cvijet, stabljika, plod ili kora biljke, a širokog raspona od drveća, grmlja, zeljastih trajnica, geofita do ukrasnih trava, te jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta. Ove vrste koriste se za uređenje vrtova, parkova, javnih i privatnih otvorenih, ali i zatvorenih prostora.

Kroz povijest, a naročito otkrićem novih kontinenata, u Europu je uneseno mnoštvo ukrasnih biljnih vrsta iz raznih krajeva. Strane biljne vrste još nazivamo i alohtonima, a to su biljne vrste koje su slučajno ili namjerno unesene na područje na kojem nisu prirodno rasprostranjene s osobitim naglaskom na prijenos biljnih vrsta između kontinenata. Jednom kada vrste savladaju kontinentalnu barijeru, nema ograničenja za daljnje širenje.

Opasni „suveniri“ u našim vrtovima

Invazivne biljne vrste su pak alohtone biljne vrste koje ispunjavaju neke preduvjete koji doprinose invazivnosti. Što su manje razlike između područja u kojima raste pojedina vrsta (pradomovine) i novog područja, to će se strana biljna vrsta lakše prilagoditi i brže početi širiti. Ove vrste se brzo razmnožavaju, vegetativno i generativno (stvaraju brojne dijaspore). Pojedine vrste imaju svojstvo alelopatije što znači da izlučuju alelokemikalije koje mogu imati pozitivno ili negativno djelovanje na druge biljne vrste. Vrlo često u novoj postojbini ove vrste nemaju ni prirodnih neprijatelja pa je još veća lakoća širenja.

Ljudi su uvijek u potrazi za nečim novim, pa tako i za ukrasima za vrt, u vidu ukrasnih biljnih vrsta. Mogućnost putovanja uvijek nas potakne da nečim novim oplemenimo i svoj vrt. Otvorene granice još više olakšavaju putovanja, a time i unos biljnog materijala. Ponekad možda vjerujemo da smo unijeli samo suvenir za naš vrt, ali treba biti oprezan jer „suvenir“ u nekom trenutku može postati invazivna biljna vrsta. Unos novih, stranih biljnih vrsta atraktivan je i na razini tržišta jer se time povećava ponuda.

Istraživanja su pokazala da čak 57% namjerno unesenih biljnih vrsta čine ukrasne vrste. Dakle, najčešći način unosa stranih biljnih vrsta je namjeran. Razmjena između poznanika, prijatelja, rodbine ili susjeda još više olakšava širenje biljnih vrsta koje možda u početku i ne pokazuju invazivnost.

  Kako spriječiti unošenje i širenje invazivnih vrsta?

Da bi se uspješno regulirala ova problematika predviđen je niz međunarodnih i europskih dokumenata u vidu strategija, uredbi i direktiva. Na nacionalnoj razini postoji Strategija i akcijski plan zaštite prirode, te tkz. Zakon o IAS-u (Zakonom o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima). Ovaj Zakon uređuje pitanje sprječavanja unošenja i širenja te upravljanje invazivnim stranim vrstama s tzv. Unijina popisa, ali i stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj (tzv. crna lista RH). Na temelju ovog zakona donesen je Pravilnik o crnoj i bijeloj listi stranih vrsta.

Crna lista predstavlja popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj, a bijela lista sadrži popis stranih vrsta koje se mogu stavljati na tržište i/ili uzgajati u kontroliranim uvjetima bez ishođenja dopuštenja Ministarstva.

Utjecaj invazivnih vrsta na okoliš je značajan s obzirom da se te agresivne pridošlice brzo šire, mijenjaju okoliš, te uzrokuju štete okolišu, gospodarstvu, poljoprivrednim kulturama, šumskim biljnim zajednicama, direktno utječu na životinjski svijet i ljudsko zdravlje.

U projektu Life ornamentalIAS kao partneri iz Hrvatske sudjeluju Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode na području Zagrebačke županije Zeleni prsten (Hrvatska) i Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet.