Krizantema (Chrysanthemum indicum) je jedan od najčešće uzgajanih cvjetova na svijetu, pa tako i našoj zemlji. Prema podatcima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju proteklih sezona oko 500 hrvatskih proizvođača uzgaja cvijeće na površini oko 100 ha (gotovo 60 % te proizvodnje čini uzgoj krizantema).

Uzgoj krizantema može biti unosan posao samo ako se primjenjuju suvremeni postupci u tehnologiji uzgoja, te se dovoljno učinkovito suzbijaju uzročnici bolesti, štetnici životinjskog podrijetla i korovi.

Tradicionalni uzgoj krizantema započinje najčešće na otvorenom (sadnjom u gredice ili tegle na vanjskim površinama), a ujesen se pokrivaju plastikom. Nasuprot tome, krizanteme se vrlo uspješno uzgajaju u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima). Općenito je prihvaćeno mišljenje da u suvremenoj hortikulturnoj proizvodnji uzročnici bolesti uzrokuju nešto više od 50 % prosječnih godišnjih gubitaka očekivanog prinosa, unatoč svim provedenim mjerama zaštite.

U početnom stadiju razvoja presadnica najčešći su, ali i potencijalno najopasniji, gljivični uzročnici polijeganja mladih biljčica, truleži prizemnog dijela stabljike, nekroze (odumiranja) korijena i vrste koje naseljavaju provodno ili žilno staničje.

Općenito vrijedi pravilo da je značenje i štetnost spomenutih bolesti veća, što su uvjeti klijanja i nicanja nepovoljniji. Uzročnici te pojave su različite gljivice koje se mogu nalaziti u nedovoljno steriliziranom supstratu (Pythium, Sclerotinia, Rhizoctonia, Fusarium, Verticillium i dr.) ili se prenose presadnicama (Alternaria, Phoma, Botrytis, Fusarium, Rhizoctonia i dr.).

Preventivna zaštita

Kako na njihovu štetnu pojavu utječe veći broj čimbenika, mogućnosti prognoze još nisu dovoljno razvijene. Tako valja poznavati i primijeniti preventivne mjere suzbijanja. Premda se u temperaturnim zahtjevima neznatno razlikuju, nabrojenim je patogenim mikroorganizmima zajedničko da se najčešće pojavljuju u uvjetima previsoke zasićenosti supstrata vodom. Sklop biljaka ne smije biti previše gust jer je relativna vlaga veća, što također izrazito pogoduje širenju bolesti.

Imperativ uspješne proizvodnje rasada je korištenje steriliziranog supstrata i deklariranog ishodišnog biljnog materijala. Njihova je identifikacija prema simptomima vrlo važna jer uspjeh dezinfekcije nakon sjetve (tzv. djelomična ili parcijalna sterilizacija) prvenstveno ovisi o vrsti pripravka prilagođenog nametniku kojeg suzbijamo. Poželjno je preventivno zalijevanje rasada fungicidnom otopinom već prije pojave simptoma. Svakako se moraju mlade biljčice tretirati čim se primijete prve oboljele biljčice.

Za zaštitu krizantema protiv propadanja mladih biljčica moguće je preventivno i povremeno svakih 12-15 dana zalijevati gredice otopinom fungicida. Biramo fungicide koji u našoj zemlji imaju dopuštenje za primjenu u ukrasnom bilju i/ili cvijeću i/ili krizantemi (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/), a prednost pritom dajemo djelatnim tvarima Al-fosetil ili propamokarb i/ili kaptan. Ova mjera zaštite se obavezno provodi prvih 40-tak dana nakon sadnje, naročito ako se krizanteme često uzgajaju na istoj površini, a nije obavljena kemijska sterilizacija zemljišta (npr. dazomet).

Među bolestima nadzemnih organa krizantema tijekom srpnja i prve polovice kolovoza obično se prvo pojavljuju simptomi crne ili koncentrične i smeđe pjegavosti lišća (Alternaria, Septoria) odnosno bolesti kojima odgovaraju visoke temperature i povišena vlažnost zraka.

 Uzročnici pjegavosti

Razlikujemo dvije ranije vrste gljivične pjegavosti i paleži lišća krizantema: koncentrična ili crna pjegavost (Alternaria chrysanthemi) i smeđa pjegavost (Septoria chrysanthemella). Obično se prepoznaju po promjenama na starijem lišću. S rubova lišća se razvijaju okruglaste, tamnije pjege promjera do 1 cm. Brzo se prošire, međusobno se spajaju i mogu oštetiti više od 50 % površine lista (tada uzrokuju sušenje ili palež lišća). Uzročnik crne pjegavosti izlučuje tzv. alternarija toksin, pa tkivo lišća uz pjege požuti. Unutar “alternaria-pjege” se vide tamniji koncentrični krugovi, dok su “septoria-pjege” smeđe boje u čijem tkivu nastaju crne točkice. Epidemiološki štetne razmjere ovi poremećaji poprimaju u potpuno drukčijim klimatskim uvjetima u odnosu na bijelu hrđu.

Ovim uzročnicima pjegavosti “pogoduju” suha razdoblja s malo oborina, te vrući ljetni dani s temperaturama zraka većim od 28°C, uz povišene jutarnje vrijednosti relativne vlage zraka (> 85 %) i kondenzaciju vlage na površini lišća (jutarnja rosa, magla). Ako se ne poduzmu pravilne preventivne mjere protiv ove bolesti, a infekcijski potencijal ojača, mogu nastati izravna oštećenja cvjetnih glavica (tzv. crna palež cvjetnih pupova). Snažniji razvoj pjegavosti krizantema je moguć već krajem srpnja i/ili početkom kolovoza, ako uz prestanak oborina najviše dnevne temperature porastu na 30°C. Za suzbijanje crne pjegavosti preporučujemo kombinaciju površinskih organskih fungicida (npr. folpet, kaptan), a vrlo su učinkoviti i strobilurini (npr. azoksistrobin, piraklostrobin).

Tablica 1. Neki važniji fungicidi dopušteni u našoj zemlji za suzbijanje biljnih bolesti cvijeća i/ili krizantema, a prikladni za prve aplikacije

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
azoksistrobinQuadris SC0,075-0,1 %hrđe i pepelnice
propamokarbProplant SL0,16-0,24 %polijeganje, trulež korijena
Al-fosetilAliette Flash WG0,3 %plamenjače
bakarNeoram WG0,25-0,35 %plamenjače, hrđe
piraklostrobin & boskalidSignum DF0,1-0,15 %pepelnice, plijesan
Dopuštenje za cvijeće (općenito):
folpetFutura 50 WP0,2 %pjegavosti
kaptanCaptan WP 50, Kastor0,2-0,3 %pjegavosti
Od štetnih organizama životinjskog podrijetla tijekom početnih stadija rasta i razvoja krizantema (u srpnju i kolovozu) obično bilježimo jaču pojavu poljske zelene stjenice (Lygus, Nezara) lisnih uši (Aphidina), te na otvorenim gredicama moguću ranu pojavu lisne nematode krizantema (Aphelenchoides ritzema-bosi). Ova se nematoda ranije vrlo uspješno suzbijala prskanjem i zalijevanjem nekih “aficida” (npr. metil-demeton), ali njihovom zabranom zadnjih godina postaje sve veći problem pri uzgoju krizanteme na otvorenim gredicama u vlažnim sezonama tijekom početnog rasta krizantema. Samo ako se pri uzgoju krizantema na otvorenim gredicama tijekom početnog rasta i razvoja umjesto sustava kap na kap koristi metoda navodnjavanja “kišenjem” odnosno ako krajem srpnja – početkom kolovoza zabilježimo učestalije kiše tada već sredinom kolovoza možemo uočiti značajne štete od lisne nematode krizantema.

Od 2017. godine u našoj zemlji je registrirana djelatna tvar fluopiram (Velum Prime) kao nematocid za primjenu u povrćarstvu kroz sustav navodnjavanja (“kap po kap”). Tijekom vrlo vrućih i sunčanih ljeta (npr. 2012., 2013., 2017., 2024.) moguća je ranija pojava stakleničke ili koprivine grinje (Tetranychus urticae) i kalifornijskog tripsa (već tijekom srpnja i/ili prve polovice kolovoza, a pogoduju im visoke temperature i nešto manja relativna vlažnost zraka). Za suzbijanje lisnih uši i fitofagnih stjenica preporučujemo koristiti insekticid na osnovi acetamiprida (ranije smo u istu svrhu koristili imidakloprid i/ili tiametoksam), istovremeno ove djelatne tvari preventivno umanjuju početnu populaciju kalifornijskog tripsaFrankliniella). Za suzbijanje vrlo visoke i rane populacije tripsa može se već tijekom ljeta koristiti insekticid s naglašenim akaricidnim učinkom abamektin, koji istovremeno vrlo učinkovito suzbija stakleničku (koprivinu) grinju (Tertranychus).

Za razliku od uzročnika biljnih bolesti (okom nevidljivi mikroorganizmi) većinu navedenih štetnika možemo vidjeti i brojati (naročito uz pomoć priručne lupe – povećanja). Prema dominantnim štetnicima biramo i primjenjujemo dopuštene insekticide i/ili akaricide. Stoga je potrebno redovito praćenje zdravstvenog stanja krizantema, te vješanje žutih i plavih ljepljivih pločaiznad biljaka.

Tablica 2. Neki važniji insekticidi i akaricidi dopušteni u našoj zemlji  za suzbijanje štetnih kukaca i grinja cvijeća i/ili krizantema, a prikladni za prve aplikacije

Djelatne tvariPripravciPrimjena (%)Suzbijanje
Dopuštenje za ukrasno bilje općenito:
pirimikarbPirimor WG 500,06 %lisne uši
acetamipridMospilan SP i SG0,025 %štitasti moljci, uši, tripsi
spirotetramatMovento SC0,075 %uši, štitasti moljci
abamektinVertimec EC0,075-0,1 %tripsi, grinje, mineri
etoksazolZoom SC0,02-0,05 %koprivina grinja
biljni piretrinAsset Five EC0,07-0,08 %lisne uši, tripsi
azadiraktinNeemAzal TS0,2-0,3 %uši, mineri, cikade, moljci
Dopuštenje u ružama:
sulfoksaflorCloser SC0,02 %lisne uši
Dopuštenje u gerberama:
spinosadLaser KS0,015-0,02 %tripsi, mineri
Dopuštenje u krizantemi i ukrasnom bilju:
***spinetoram***Exalt SC2 lit./hakalifornijski trips

*registracija za insekticid Movento Sc istekla je 30.4. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 30.10. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30.10. 2025.!

**dozvola za insekticid i akaricid Vertimec SC prestala je važiti 30.4. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 31.10. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 31.10. 2025.!

***dozvola za insekticid Exalt SC prestala je važiti 30.6. 2024., krajnji rok za prodaju zaliha bio je 30.12. 2024., a krajnji rok za primjenu zaliha je 30.12. 2025.!

Među neželjenim organizmima krizantema u početnim mjerama zaštite preporučujemo preventivno suzbijati uzročnike bolesti korijena i prizemnog dijela stabljike (slika 1), te “ljetne” uzročnike lisnih pjegavosti (Alternaria – slika 2 i Septoria – slika 3). Uz bolesti često se javljaju kritične populacije fitofagnih stjenica (štete na mladim biljčicama slika 4) i lisne uši (slika 5). Snimio M.Šubić.

Prethodni članakHrvatska prvi put domaćin Europskog prvenstva u lovnom streljaštvu u Pleternici
Sljedeći članakPelin uzimati s oprezom
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.