Na suvremenoj vrtlarskoj sceni, rod Tillandsia sp., od milja poznate kao zračne biljke, uzdigle su se na čelo hortikulturnih trendova. Potječući iz raznolikih krajolika južnoameričkih prašuma i sušne meksičke klime, ove su biljke postale sinonim za eleganciju i prilagodljivost.

Tillandsia sp., rod od oko 650 vrsta zimzelenih, višegodišnjih cvjetnica iz porodice Bromeliaceae, privukao je široku pozornost zbog svoje zanimljive epifitske prirode, koja omogućuje rast biljke bez izravnog doticaja s tlom. Mnoge imaju vrlo atraktivne šarene brakteje, iako im je i samo lišće vrlo atraktivno. Njihovo oslanjanje na atmosfersku vlagu i specijalizirani trihomi na lišću koji doprinose njihovom srebrnastom, mat izgledu, čine ih otpornim sobnim biljkama. Što se tiče osvjetljenja, trebale bi imati jaku, neizravnu sunčevu svjetlost ili unutarnju rasvjetu (poput fluorescentnih žarulja). Mogu podnijeti nekoliko sati izravnog sunca, ali to ih jako isušuje, pa im je potrebna dodatna količina vode. Prema tome najbolji položaj bi bio na prozorima okrenutim prema istoku ili zapadu.

Iako im svaki list ima teksturu dizajniranu za prikupljanje što je moguće više vlage iz zraka, dodatno zalijevanje jedan je od nužnih čimbenika za njihov rast i razvoj. Potrebnu vlagu moguće im je osigurati namakanjem u posudi s kišnicom jednom tjedno. Biljke treba potopiti u vodu i ostaviti ih da se namaču jedan sat. Nakon procesa zalijevanja, potrebno je otresti višak vode i staviti ih u prostor s dobrom cirkulacijom zraka da se osuše naopako, kako ne bi došlo do zadržavanja prekomjerne vode i truljenja.

Tillandsia, Foto Unsplash

Idealna temperatura za održavanje zračnih biljaka kreće se u rasponu od 12 °C do 30 °C, a gnojidba ovih biljaka nije obavezna, no njena primjena ima brojne prednosti za biljku. Preporučuje se korištenje gnojiva posebno formuliranog za zračne biljke, primjenjujući ga jednom mjesečno. Prema uputama proizvođača, gnojivo se otopi u boci s raspršivačem, kojim se zatim temeljito prskaju biljke. Neke od najčešćih zračnih biljaka su Tillandsia ionantha, poznata kao “Nebeska biljka”, koja impresionira svojim šiljastim lišćem i jarko-ljubičastim braktejama. Tillandsia xerographica, ili “Kralj zračnih biljaka”, ističe se svojom veličinom i srebrno-zelenim rozetama te je tolerantnija na sušu.

Tillandsia caput-medusae, poznata kao “Meduzina glava”, privlači pažnju svojim izvijenim listovima i šarenim braktejama. Zračne biljke mogu se koristiti na različite načine u unutarnjem uređenju prostora. Njihova sposobnost da rastu bez tla omogućava postavljanje na različite površine poput drva, stakla ili kamena. Važno je napomenuti da su neotrovne i siguran izbor.

Piše: Emanuela Baldigara

Prethodni članakPoziv za sudjelovanje u ocjenjivanju pakovina i suvenira pčelinjih proizvoda s međunarodnim sudjelovanjem
Sljedeći članakBromelije – egzotične ljepotice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.