Vodene površine uvijek su zaslužne za osobit ugođaj, ma gdje god se nalazile. Voda je dinamična te svojim izgledom, ponekad i zvukom privlači pozornost promatrača.

Iako je prozirna, na doživljaj njene obojenosti utječu doba dana, sunce, oblaci, izgled dna, biljke u vodi i oko nje te objekti u njezinom okruženju. Površina vode je ponekad mirna ili uzburkana, a na njoj se zrcale nebo te obližnje biljke i objekti. Voda teče ili stoji, a zimi može biti zamrznuta. Zbog svih ovih odlika itekako je poželjan element svakoga vrta.

Vrt s jezercem obično sadrži biljke koje drugdje ne rastu. Ta raznolikost privući će mnoge insekte, ali i druge životinje poput žaba, guštera, ježeva. Takvo stanište izvrsno je i za kornjače. A sve te životinjice mogu nam pomoći u borbi protiv vrtnih štetočina. Voda u vrtu dobro će doći svim spomenutim životinjama, ali i mnogim pticama koje se također hrane nekim štetnicima. Stoga, mnogo je razloga da imamo barem maleno jezerce, a možemo ga jednostavno napraviti i u najmanjem vrtu te u njemu uživati tijekom čitave godine.

Odabir pravog mjesta za jezerce

Najbolje mjesto za jezerce je otvoreno i osunčano. Svakako ga treba smjestiti ondje gdje ga možemo promatrati (primjerice iz kuće ili s terase) i gdje uz njega možemo napraviti mjesto za odmor.

Foto: Shutterstock

Jezerce može biti samostalan element ili se nalaziti u sklopu nekog dijela vrta (primjerice kamenjara). Iako ono može lijepo izgledati ispod stabla, u jesen će biti problema. Lišće obavezno moramo čistiti jer vrlo brzo započinje trunuti i voda će postati mutna i smrdljiva. Ako imamo mjesto koje je za jakih oborina sklono poplavljivanju, moramo biti svjesni toga da će nam jezerce na tom mjestu vjerojatno biti posve potopljeno. Trebamo biti osobito oprezni imamo li malu djecu za koje i najmanje jezerce može biti opasno. U tom slučaju moramo postaviti zaštitnu mrežu ili ogradu.

Stil uređenja i veličina jezerca

Jezerce možemo načiniti kako nas je volja, no kako bi se lijepo uklopilo i isticalo u vrtu, dobro je primijeniti neka pravila. Ako je vrt uređen neformalno tako da je prepun prirodnih elemenata, jezerce može biti nepravilnog oblika, okruženo raznovrsnim biljkama. Tako će se posve uklopiti u okruženje.

Foto: Shutterstock

U formalnom, geometrijskom vrtu vladaju red i pravilni oblici, pa će takvo trebati biti i jezerce – uglavnom okruglo, kvadratno i pravokutno. Rubovi trebaju biti ravni i jasnih linija, pa ih je najbolje opločiti. Jezerce uređeno na prirodan način u geometrijskom vrtu djelovat će pomalo zapušteno.

Foto: Shutterstock

Veličina jezerca ovisit će o raspoloživom prostoru, ali i našim željama – koliko bi trebalo biti široko i duboko, koje biljke želimo u njemu i oko njega. Ako u jezercu želimo imati ribe, voda bi trebala biti duboka najmanje 1,5 m.

Gradnja jezerca

Jezerce možemo napraviti od betona, ali radovi su dosta zahtjevni. Ako se jednom odlučimo maknuti jezerce, to također neće biti jednostavno. Stoga donosimo savjete za jezerce koje je načinjeno od folije ili gotovog kalupa.

Najprije odredimo dimenzije željenog jezerca. Kod većih dimenzija nepravilnog oblika korisno je na papiru načiniti skicu ili nacrt. Odabrano mjesto najprije očistimo od trave i korova te prema skici ili dimenzijama kalupa za jezerce iscrtamo ili iskolčimo granice jezerca. Stranice jezerca trebale bi biti u najmanje dvije razine kako bi mogli posaditi biljke različitih prohtjeva. Gotovi kalupi su već tako napravljeni.

Kod postavljanja folije trebamo voditi računa da bude izvan granica jezerca, približno 30 centimetara kako bismo je na kraju mogli učvrstiti.

Za jezerce trebamo kupiti dugotrajnu, kvalitetnu foliju baš za tu namjenu. Nakon postavljanja, foliju poravnamo i rubove joj učvrstimo kamenjem.
Foto: Shutterstock
Foto: Shutterstock

Za jezerce s gotovim kalupom iskopamo rupu tako da je malo šira i dublja od kalupa kako bi ga lako smjestili. Uz rubove jezerca korisno je postaviti propusnu foliju čime ćemo spriječiti rast korova. Površinu možemo ukrasiti kamenjem između kojega stavimo zemlju i posadimo neke manje biljke. Umjesto toga, po površini možemo rasporediti šljunak. Kad smo završili s postavljanjem kalupa ili folije, u jezerce natočimo vodu. Za manja se jezerca ne preporučuje da na dno stavljamo zemlju, već biljke posadimo u posude ili košare namijenjenima za vodeno bilje. One imaju rešetkaste stranice kroz koje može rasti korijenje.

Biljke za jezerca

Foto: Shutterstock

Biljke u jezercu nisu važne samo zbog izgleda, već će pomoći u stvaranju ravnoteže i spriječit će stvaranje algi. Ovdje donosimo dio najvažnijih biljaka za specifične uvjete – u vodi i uz njezin rub. Prije planiranja i nabave biljaka svakako trebamo proučiti njihova svojstva i uzgojne zahtjeve.

Biljke za duboku vodu (najmanje 30 – 60 cm): lopoč (Nymphaea sp.), okruglolisni plavun (Nymophoides peltata), vodeni glog (Aponogeton distachyus)…

Biljke za plitku vodu: vodena kuga (Elodea crispa), vodeni žabnjak (Ranunculus aquatilis), krocanj (Myriophyllum spicatum), rebratica (Hottonia pallustris)…

Plutajuće biljke: trobrazda vodena leća (Lemna trisulca), resac (Stratiotes aloides), vodena paprat (Azolla caroliniana), vodeni zumbul (Eichhornia crassipes)…

U močvarnim dijelovima uspijevaju rogoz (Thypha minima), močvarni trputac (Alisma plantago), japanska močvarna perunika (Iris laevigata), močvarna potočnica (Myosotis palustris)…

U prijelaznom dijelu, dakle od jezerca prema travnjaku ili nekom nasadu (primjerice gredici) mogu rasti biljke koje ne smiju biti u vodi i u močvarnom tlu, ali vole vlagu. Neke od njih su: astilba (Astilbe arendsii), močvarna kaljužnica (Caltha palustris), graničica (Hemerocallis sp.), funkije (Hosta sp.), perunike (Iris sp.)…

Dodatno uređenje

Foto: Shutterstock

Postavljanje malog vodoskoka dobra je zamisao zbog zvučnog efekta, ali i stoga što se voda obogaćuje se kisikom što je osobito važno ako imamo ribe. U prodavaonicama s opremom za vrt možemo pronaći razne vodoskoke te ostalu opremu (primjerice pumpe i filtere) koja će nam pomoći u održavanju jezerca. Uz jezerce možemo postaviti klupu ili vrtnu garnituru. Lijepa i korisna bit će kućica za ptice i razni ukrasni predmeti koji bi se osobito mogli svidjeti djeci. Želimo li donijeti malo živosti i boje, možemo donijeti i nekoliko posuda sa cvatućim biljkama.

Stare glinene posude mogu poslužiti za sadnju biljaka
Foto: Shutterstock
U predvečerje i noću uz osvjetljenje voda i biljke djelovat će sasvim drugačije
Foto: Shutterstock

Održavanje

U većim jezercima s biljkama, a pogotovo onima s i filtrom i vodoskokom s vremenom će se uspostaviti prirodna ravnoteža i nećemo trebati previše intervenirati. Manjim jezercima povremeno ćemo trebati dodati vode ili je posve zamijeniti – najčešće ljeti zbog vrućine i suše. Uvijek odmah uklanjamo bolesne i odumrle dijelove biljaka. U svim jezercima trebamo čistiti površinu od lišća i ostalih nečistoća – najbolje mrežicom za čišćenje bazena. Trebamo pripaziti i da se neke biljke previše ne razrastu, jer će potisnuti ostale, pa ih na vrijeme trebamo prorijediti.

Foto: Shutterstock

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakKoje vrste povrća direktno sijati, a koje uzgojiti presadnicama i na koji način?
Sljedeći članakKlimatske promjene utjecat će na rodnost pojedinih sorata maslina
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje