Stazama u vrtu ponekad se ne pridaje previše značaja. Ipak, vrtne staze imaju vrlo bitnu ulogu obzirom da su jedan od najčešće korištenih elemenata vrta, jer čine poveznicu između različitih sadržaja koji su sastavni dijelovi vrta.
Iz tog razloga, bitno je da se mogu koristiti tijekom cijele godine odnosno u svim vremenskim uvjetima, kao što je primjerice kiša, te da nemaju mogućnost zaleđivanja, što može biti problem u kontinentalnim područjima. Kao i kod svakog planiranja, moguće probleme valjda unaprijed predvidjeti. Ipak, njih je vrlo lagano izbjeći pravilnim odabirom materijala od kojeg će se staza napraviti. Isto tako, zbog estetskih razloga, valja razmišljati i o tome da se olakša buduće održavanje.
Materijali za izradu staza
Odabir materijala za izradu staze ovisi o brojnim čimbenicima. Jedan od najvažnijih je svakako područje u kojem se staza planira budući da nije isto namjerava li se ona koristiti u kontinentalnom ili mediteranskom području. Isto tako, bitan je i cjelokupan dizajn vrta. Naime, ako se staza planira u sklopu formalnog (geometrijskog) vrta, više će se koristiti betonske ploče ili kocke, dok će u prirodnijem vrtu skladnije djelovati korištenje prirodnijih materijala kao što su malč, drveni elementi (daske, pragovi, palete i slično), tanke ploče od prirodnog kamena i slični materijali.
Neke je materijale, kao što je primjerice šljunak, moguće koristiti u oba navedena tipa vrta. Naravno, izbor će ovisiti i o financijskim sredstvima koja su na raspolaganju, pa se tako kao financijski najisplativije, te one koje zahtijevaju najmanje vremena i truda pri izvedbi mogu izdvojiti travnate, šljunčane, te staze od organskih materijala, kao što su primjerice komadići kore drveta.
Travnata staza
Travnate staze imaju izuzetan vizualni učinak zbog kontrasta između njih i ostalih sadržaja u vrtu i to ne samo zbog boje već i teksture. To osobito dolazi do izražaja ako su uz stazu smještene cvjetne gredice. Također, ako je većina zemljišta livada s travom otpornom na gaženje, one manje prohodne staze mogu se ostaviti kao travnate površine.
U predjelima s jačim oborinama ili većom vlagom zraka, travnate staze pokazale su se kao izvrsno rješenje, a osim toga ne iziskuju puno održavanja, osim povremene košnje i odvajanja rubova kako bi se naglasile. Ipak, valja naglasiti da ovakve staze nisu namijenjene da budu puteljak kojim se hoda oko kuće već kao staze kroz velike samostalne vrtove. Drugim riječima, za staze koje su predviđene za često korištenje, potrebno je potražiti neko drugo rješenje.
Staza od organskog materijala
U vrtovima koji su prirodnijeg izgleda moguće je napraviti staze od kore drveća ili nekog drugog organskog materijala, odnosno malča. Takve staze je vrlo jednostavno izvesti budući da ne zahtijevaju nikakve veće radove. Valja imati na umu da se ovakav tip materijala raspada tijekom vremena tako da će se nakon dvije do četiri godine morati obnoviti novim materijalom (u nekim područjima čak i prije). Isto tako, trebalo bi izbjegavati uporabu malča kada mjesto gdje ga namjeravamo primijeniti nema dobru drenažu budući da bi u tom slučaju bio vlažan i gnjecav.
Tijekom dužeg vremenskog razdoblja, mogao bi se javiti i pomalo neugodan miris truljenja nakon obilnijih kiša. Vreće sa takvim organskim materijalom moguće je kupiti u većim trgovačkim centrima, ali preporučljivo je raspitati se u rasadnicima i to ne zbog kvalitete materijala već zbog financijske uštede. Naime, ovisno o veličini površine predviđene staze, može biti puno jeftinije ako se kupiti rasuti materijal koji se može dostaviti izravno do lokacije nego da se kupuju vreće. Navedeni materijal moguće je nabaviti i u lokalnim šumarijama.
Izvedba jednostavne staze od komadića kore drveća
Za početak je potrebno označiti rubove staze odnosno njezinu širinu i dužinu. Radovi započinju skidanjem površinskog sloja travnjaka. Istovremeno se pokušavaju maknuti svi korovi, ali i korijeni trave. Tlo se iskopava do dubine od 5 do 10 cm, kako bi dobili plitak jarak. Ako je čisto od korova, tlo se može rasporediti na druge površine gdje je to potrebno. Tlo na dnu iskopanog jarka je potrebno ravnomjerno sabiti po cijeloj duljini kako bi bilo što kompaktnije.
Pri tome valja paziti na to da sve bude ujednačeno i na istoj razini. Nakon toga, stavlja se tkanina ili folija kako bi se spriječio rast korova, ali i izbjeglo miješanje malča s tlom. Možda je bolje izbjegavati plastične materijale budući da bi oni mogli zadržati višak vode te time doveli do gnjecave, odnosno vlažne staze. Nakon sveg navedenog, sloj malča od drveta, odnosno nekog drugog materijala rasprostre se cijelom površinom i nakon toga poravna.
Staza od odrezanih komada drveta
Zanimljivu stazu je moguće načiniti i od odrezanih komada drveta (kriška, šnita). Kao podloga se može koristiti pijesak, a ispod njega sitniji šljunak. Debljina odrezanih komada trebala bi biti najmanje oko 5 cm obzirom da tanje kriške mogu iskakati prilikom korištena staze. Možda je bolje koristiti veće komade (većeg promjera) kako bi staza bila čvršća i sigurnija za korištenje. Najbolje je koristiti drvo koje je otpornije na truljenje kao što je bagrem (Robinia pseudoacacia), duglazija (Pseudotsuga sp.) ili cedar. Ovisno o području gdje namjeravamo smjestiti ovakvu stazu, valja razmisliti i o premazivanju nekim zaštitnim sredstvom. Naravno, valja odabrati ono koje je ekološki prihvatljivo.
Kalup za izradu vrtne staze
Za izradu vrtne staze koja će imitirati skupe betonske ili kamene opločnike potrebno je malo dobre volje te svega tri sastojka – voda, cement i pijesak. Do vrtne staze se može doći bez puno muke, korištenjem i praktičnih kalupa koji su dostupni i na hrvatskom tržištu. Kaloopy kalupe moguće je kupiti putem istoimene web stranice, a nude se u dvama dezenima – imitacija pravilnih betonskih opločnika, te imitacija kamena, odnosno nepravilnih betonskih opločnika.
Za početak poravnajte površinu na koju će ići beton, zalijte je vodom i postavite Kaloopy. Prije prve uporabe, poželjno je Kaloopy premazati starim motornim uljem kako bi dobio na skliskosti i lakše se odvojio od betona. Beton miješamo u omjeru 1:3, jedan udio cementa uz tri pijeska, te naravno uz vodu. Napravljenu smjesu (beton) izliti u Kaloopy (paziti da nije smjesa prerijetka, ali niti previše gusta).
Višak betona pažljivo uklonimo lopaticom ili drugim prikladnim alatom i pričekamo oko 45 do 60 minuta da se smjesa stegne. Nakon toga pažljivo izvadimo kalup i – idemo dalje. Za potpuno stezanje bit će potrebno još koji dan, a onda je staza spremna. Rad sa Kaloopy uistinu je zanimljiv i jednostavan, a ako ste zaljubljenik u vrt, ovo je nešto što će ga dodatno oplemeniti, uz minimalna ulaganja.
