Kod okućnice i vrta česte su situacije u kojima je potrebno načiniti veće ili manje zidove. To mogu biti potporni zidovi koji zadržavaju zemlju, služiti umjesto ograde i za zaklanjanje od pogleda, za odjeljivanje površina, za obrubljivanje gredica… Nije manje značajna i njihova estetska uloga; lijepo izvedeni zidovi uklapaju se u vrt, unose dinamiku i mogu nam pomoći da uvelike promijenimo izgled i namjenu određenoga dijela vrta.
Zidovi se razlikuju prema vrsti materijala i načinu izgradnje. Mogu biti betonski, složeni od građevinskih elemenata (npr. kamen, cigla, blokovi…) te rjeđe drveni. Ipak, najljepše će izgledati zidovi načinjeni od kamena jer je to prirodni materijal koji se dobro uklapa u većinu vrtova. Možemo ga nabaviti u raznim veličinama, oblicima te bojama (nijansama). Odabrat ćemo ga prije svega prema svojim željama i ukusu, pri čemu pazimo da nam se izgledom uklapa među postojeće elemente u vrtu.
Vrste i namjena zidova
Potporni zid: razne kosine u vrtu, osobito one strme i osunčane obično nemaju baš povoljne uvjete za uzgoj biljaka. Tlo je uglavnom vrlo suho i izloženo suncu, a za vrijeme jakih kiša sklono ispiranju (eroziji), pa nedostaje hranjivih tvari i vlage. Tu uvelike pomaže izgradnja potpornih zidova koji će zadržavati tlo. Više je mogućih rješenja, ovisno o tome kolika je površina i koliko je teren zakošen. Na jako strmome dijelu zid će biti viši i masivniji. Na širim padinama teren će lijepo izgledati ako ga pretvorimo u više terasa s niskim zidovima.
Zid kao ograda: ondjegdje obična ograda nije dovoljna, viši zidovi mogu poslužiti kao ograda koja će sprječavati prolaz ljudima i životinjama ili zaklon od pogleda. Njihova izrada je zahtjevna i u većini slučajeva trebali bismo angažirati stručnjake.
Povišene gredice: osobito su praktične kada u vrtu imamo loše i/ili kamenito tlo koje nije jednostavno poboljšati. One omogućavaju kvalitetnije tlo, više vlage i lakši razvoj korijenja. Na njima jednako uspješno možemo uzgajati ukrasno bilje, povrće, bobičasto voće te začinsko i ljekovito bilje. Iako ih možemo načiniti od paleta ili dasaka, vrlo su lijepe ako ih obrubimo kamenom. Ako želimo da su trajne, kamenje povezujemo cementnim mortom. Želimo ostaviti mogućnost da ih nakon nekog vremena maknemo ili premjestimo, napravit ćemo suhozid (vidi dalje u tekstu).
Izgradnja zidova
Ako trebamo zidove do visine jednoga metra, uglavnom ćemo ih bez većih problema moći izgraditi sami. Za veće zahvate bolje je obratiti se stručnjacima jer takvi veći zidovi moraju biti čvrsti, pouzdani i sigurni. Također, u nekim će slučajevima zbog većih količina vode na nekom terenu trebati napraviti odvodnju, a možda i otvore na zidu. Radi li se o većoj površini, trebamo razmisliti – umjesto jednog većeg zida, možemo načiniti primjerice dva ili tri manja zida. Tako će teren izgledati dinamičnije, bolje ćemo iskoristiti površinu i ljepše je urediti.
Iako zidove možemo raditi od raznih oblika kamena, početnicima se preporučuje pravilno oblikovani kamen (primjerice pravokutnoga oblika). Najprije trebamo načiniti nacrt zida sa željenim dimenzijama. Površinu gdje će se nalaziti zid očistimo od biljaka, trave i kamenja. Ako je teren zakošen prema potrebi iskopamo dio zemlje. Radi li se o potpornome zidu koji treba „držati“ veću količinu zemlje preporučljivo je da zid (osobito ako se radi suhozid) bude pod nagibom od 20o (vidi sliku dolje). Za temelj iskopamo rupu malo širu od dimenzija budućega zida, dubine 30 do 40 cm. Kod većih, zahtjevnijih zidova u temelj stavljamo veće kamenje i beton. Za suhozid iskopani temelj ne moramo betonirati već ga ispunimo šljunkom, lomljenim kamenom ili sličnim agregatima.
Suhozid je varijanta kamenoga zida gdje pojedini elementi nisu povezani (učvršćeni) cementnim mortom. Zbog sigurnosti i stabilnosti ovi zidovi ne bi trebali biti viši od jednog metra. Na pripremljeni temelj kamenje slažemo tako da najveće primjerke stavljamo na dno zida. Kod postavljanja kamenja uvijek provjeravamo da li je sve stabilno, pa nastavljamo dalje.
Zidanje zidova
Kad je važno da imamo čvrsti, pouzdani zid najbolje je da kamenje povezujemo cementnim mortom. Najprije načnimo betonski temelj, na njega nanesemo sloj morta i slažemo kamenje. Potom ponovno sloj morta, pa sloj kamenja koje dobro utisnemo. Istim principom nastavljamo do kraja.
