Bez obzira uređujemo li okućnicu iznova ili samo želimo dodati neki zanimljivi detalj, svakako vrijedi razmisliti o izvedbi mozaika. To su neobični, unikatni ukrasi koji neuglednim dijelovima vrta i okućnice mogu pružiti posve novi izgled.

Gotovo je nemoguće navesti gdje ih sve možemo uklopiti: oni mogu uljepšati staze, stube, ograde i zidove, ali i vrtni namještaj (stolove, klupe, stolice), mnoge vrste materijala (ciglu, blokove, kamen, drvo, metal) i najrazličitije predmete: posude i korita za cvijeće, kante za zalijevanje biljaka, vrtni alat, kućice za ptice, zrcala, poštanske sandučiće, cijevi od dimnjaka te razne predmete koje smo sami oblikovali od drveta, betona, gipsa…

Vesele kućice za ptice lijep su detalj vrta

Planiranje

Osim što može uljepšavati neki monotoni element vrta kao što je jednoličan zid ili staza, mozaik može biti žarišna točka nekog dijela vrta, poslužiti za privlačenje pogleda ili naglašavanje nekog elementa – kao što je to slučaj na slici.

Osim za uljepšavanje, mozaik može poslužiti i za naglašavanje stuba i ulaza u kuću

Mozaik možemo raditi izravno na podlozi ili ih na zasebnome elementu (komad pločice, plastike, drveta, crijepu i slično), pa ga naknadno učvršćujemo. Pripazimo na boju podloge na kojoj će se nalaziti mozaik. Mozaik bi se trebao isticati, a ne stapati s podlogom. Sitni uzorci s mnoštvom boja neće se dobro isticati ondje gdje imamo razno sitno cvijeće. Oni se najbolje uočavaju uz jednolično obojenu podlogu (travnjak, živica, zid…). Boje i motiv mozaika biramo prema ukusu. To primjerice može biti nešto prepoznatljivo (cvijet, leptir, zvijezda…) ili posve apstraktno.

Elementi za izradu mozaika

Elementi za izradu mozaika mogu biti od najrazličitijih materijala; važno da su otporni na vanjske uvjete – sunce, oborine i smrzavanje. Možemo upotrijebiti razbijeni porculan, pločice i ciglu te razno kamenje i kamenčiće, školjke, ostatke nakita, ukrasna obojena stakalca i svjetlucave predmete, dugmad…

Kad od porculana i pločica želimo napraviti elemente za mozaik, morat ćemo ih lomiti. Pri tome uvijek moramo nositi zaštitne naočale. To je najbolje raditi na čvrstoj, ravnoj površini. Porculan i pločice zamotamo u stari ručnik ili krpu i udarimo čekićem. Tako načinimo dijelove željene veličine. U mnogim trgovinama (osobito s građevinskim i hobi materijalima) možemo kupiti i gotove elemente za izradu mozaika.

Gljive načinjene od betona ukrašene su veselim uzorcima

Tehnika izrade mozaika

Određenu površinu ili predmet možemo ukrasiti samo s detaljem ili ih posve prekrivamo mozaikom. Najbolje je započeti s malim mozaicima, a s iskustvom ni veći zahvati neće biti problem. Za veće mozaike najbolje je da prethodno načinimo skicu (na papiru i/ili radnoj površini). Radimo li apstraktni mozaik (osobito okrugli) najbolje je započeti iz sredine i postupno prema van. Na pripremljenu podlogu lijepimo elemente. Odabir ljepila ovisi o vrsti materijala podloge i elementa. Najčešće su to mort i razne vrste ljepila (za metal, drvo, plastiku…). I kod njih je važno da se mogu koristiti na otvorenome i da su otporni na vremenske prilike.

Predmeti i površine od raznih materijala. Bez obzira na to s kojim ćemo materijalom raditi, podlogu trebamo dobro očistiti, ako je potrebno s malo vode i sapunice. Prije izrade mozaika podloga mora biti suha. Beton pometemo ili prebrišemo i operemo. Metal prebrusimo brusnim papirom kako bismo uklonili eventualnu hrđu i prljavštinu. Isto tako prebrusimo drvo i premažemo vodootpornim premazom. To je važno jer zbog vode drvo bubri, zbog čega mozaik može pucati. Na gumi i plastici uklonimo eventualne ostatke drugih materijala.

Mozaicima možemo ukrasiti i razne posude za uzgoj biljaka

Staze, stube, terase i ostale veće površine. Za uređenje ovih površina možemo kupiti gotove betonske elemente u različitim bojama. Postavljamo ih na dobro pripremljenu i čvrstu podlogu na čijoj se površini nalazi pijesak. Gotovo opločenje obično fugiramo pijeskom. Također, možemo izrađivati i maštovitije mozaike za koje najčešće koristimo manje ili veće kamenje (zbog čvrstoće). Radimo li ove površine iznova, postupamo na uobičajeni način – trebamo napraviti drenažu i temelj, a potom betoniramo. Kad radimo s većim elementima, možemo ih odmah postavljati u svježi beton.

Na gotovu, prethodno dobro očišćenu površinu, stavljamo mort i lijepimo elemente mozaika. Radi li se o većemu mozaiku, bolje je raditi manje količine morta da nam se prebrzo ne stegne. Na komadić mozaika stavimo mort i postavimo ga na željeno mjesto. Pripazimo da su svi komadići u jednakoj razini i prema potrebi ih poravnamo dok je mort još mekan. Na kraju obrišemo vlažnom krpom. Mozaik je gotov i čvrst nakon 48 sati kad se mort posve stegne, potom fugiramo. Masu za fugiranje možemo kupiti u određenoj boji ili bijeloj masi dodamo akrilnu boju. Gotovi mozaik obrišemo vlažnom krpom. Ovisno o vrsti materijala mozaik možemo zaštiti odgovarajućim prozirnim premazom za kamen.

Završni premaz štiti mozaik i klupi pruža lijepi sjaj

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakHosta dekorativnog lišća
Sljedeći članakKorištenje bumbara za ciljanu primjenu pesticida
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje