Nisu lijepe samo one ukrasne biljke koje cvatu, postoje i one koje se uzgajaju isključivo zbog dekorativnog lišća, odnosno bujnog zelenila. Trajnice ovdje pokazuju svu svoju raskoš pa tako imamo biljke različitih oblika listova – suličastih, streličastih, srcolikih i perastih. Neke trajnice imaju izraženu strukturu žilica na listovima što svakako pridonosi njihovoj dekorativnosti.

Trajnice dekorativnih listova služe nam za pokrivanje golih mjesta na gredici, npr. na mjestima gdje su rasle lukovičaste biljke. Uglavnom se koriste biljke nižeg rasta – pokrivači tla poput bergenije, dobričice, puzave ivice i zlatne jagode.

Napoznatija i najraširenija trajnica s ukrasnim lišćem je funkija (Hosta) koja je idealan izbor za sjenovita i polusjenovita mjesta. Postoji oko 1600 sorata u najrazličitijim nijansama boja, veličina i oblika listova.

Hoste se uspješno kombiniraju s trajnicma sitnog lišća kao i sa ukrasnim travama.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakBudućnost je u biodinamičkoj poljoprivredi
Sljedeći članakIzvedba raznih mozaika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.