Kemijska sredstva za zaštitu bilja, odnosno pesticidi, kako se često nazivaju, općenito loše djeluju na okoliš i oprašivače poput pčela, o kojima poljoprivreda ovisi. Kanadska kompanija „Bee Vectoring Technology“ razvila je novi sustav koji koristi oprašivače za dostavu malih količina prirodnih pesticida i blagotovornih gljivica, istovremeno dok obavljaju oprašivanje biljaka.
Sustav kompanije „BVT“ bazira se na primjeni bumbara kao nosioca malih količina prirodnih pesticida i blagotvornih gljivica, te aplikaciju navedenih tvari na mjesto gdje su potrebne – cvijet.
Vrlo učinkovit i održiv, sustav doziranja inokuluma je inkorporiran u otvor komercijalnih košnica za bubmare tako da bumbari prilikom napuštanja košnice moraju prehodati preko površine na koju je posipan organski pesticid u obliku praha. Prah se tom prilikom zalijepi na njihove dlakave nožice i tjelešca. Insekti na taj način prilikom obavljanja svojih uobičajenih poslova poput oprašivanja cvatućih usjeva i nasada ostavljaju sa svojih tijela male količine pesticida točno na mjestu gdje i trebaju biti dostavljeni – u cvijet.
Prah koji bumbari i pčele prenose sastoji se od od organskih komponenti poput blagotvornih gljiva i bakterija, uključujući i soj gljivica koje se u prirodi spontano pojavljuju, a vrlo su učinkovite u kontroliranju i suzbijanju čitavog niza bolesti uzrokovanih gljivičnim patogenima. Te „dobre“ gljivice jednostavno nadvladaju one „loše“ i obično se nalaze u sredinama koje pčele opetovano posjećuju. Te su gljivice bezopasne za ljude i njihovi sojevi poboljšavaju usvajanje hraniva kod biljaka, što povećava urode npr. kod voćnih kultura, a i produljuje doba trajnosti plodova.
Gubitak pesticida u primjeni
Ako se želite baviti uzgojem voćaka na komercijalnoj razini, morate znati učinkovito aplicirati pesticide, osigurati oprašivanje cvjetova i sve to napraviti na način da ne škodite okolišu. Primjena pesticida je zahtjevan posao i tretiranje biljaka i stabala može biti vrlo neprecizno i netočno izvedeno. Potrebno je tretirati svaki cvijet, a činjenica je da se velik dio pesticida prillikom aplikacije izgubi i promaši svoju metu.
U kompaniji smatraju da samo 1 % pesticida završi tamo gdje je i trebao, a čak 99 % završi na tlu ili bude raspršeno naokolo. Pojavom vjetra događa se zanošenje pesticida na neželjena mjesta, a kakav to financijski gubitak predstavlja nije potrebno naglašavati.
Osim pitanja očuvanja okoliša koje za sobom poteže primjena kemijskih zaštitnih sredstava, čak do polovice cvjetova može se otvoriti u periodu između dvaije aplikacije, ostati netretirano i odumrijeti. Oprašivači dostavljaju pesticide u cvjetove svaki dan, a količina upotrebljenih pesticida više se ne mjeri u stotinama kilograma već u gramima.
Bumbari u jednoj minuti obiđu oko 10 cvjetova, a u jednoj komercijalnoj košnici obično se nalazi između 200 i 300 bumbara. Bumbari također lete na relativno nižim temperaturama nego pčele i mogu nositi do 10 puta više peludi ili inokulata.
Jeste li znali?
Gotovo četvrtina europskih bumbara nalazi se u opasnosti od izumiranja zbog gubitaka staništa i klimatskih promjena, a to pak dovodi u pitanje oprašivanje usjeva i nasada vrijednih milijarde eura. 16 od 68 vrsta bumbara u Europi je u opasnosti, a od pet najvažnijih insekata oprašivača u Europi, tri su vrste bumbari. Zajedno s ostalim oprašivačima, bumbari donose europskoj poljoprivredi iznos od 22 milijarde eura godišnje. Od svih vrsta bumbara u Europi, populacije njih pola su u opadanju, a samo 13 % je u porastu.
Prepoznatljivi po žutim i crnim prugama i veći od pčela, bumbari žive u zajednicama od do 300 jedinki i ne stvaraju saće. Neke se vrste komercijalno uzgajaju kako bi oprašivali rajčice, paprike i patlidžane u zaštićenim prostorima. Klimatske promjene, intenziviranje poljoprivrede i promjene na obradivim površinama predstavljaju glavne prijetnje za bumbare.
EU već je poduzela neke korake kako bi se situacija okrenula na bolje, a jedan od njih je i zabrana primjene pesticida koji su opasni za oprašivače.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
