Morski šipak je tamno crvena voćka veličine 5-12 cm čiji plod ima oko šestotinjak jarko crvenih sočnih sjemenki. Stablo može narasti do tri metra. Po granama ima bodlje, cvjeta u proljeće te ima crvenkaste cvjetove. Podrijetlom je iz Azije, ali danas se uzgaja na čitavom Mediteranu kao i Sjevernoj Americi.
Nar ili šipak nema velike zahtjeve prema vodi i vlazi te dobro podnosi sušu. Ako ima mnogo vlage plodovi mu znaju pucati. Dohranjuje se organskim gnojivom i ne zahtjeva kemijsku zaštitu. Preko zime opadaju mu listovi tako da spada u bjelogoricu. U stanju mirovanja – preko zime krošnja se formira rezidbom prema želji. Sazrijeva početkom jeseni, a plodovi su dostupni od rujna do siječnja. Šipak najbolje uspijeva u dubljim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima koja sadrže dosta organske tvari (humusa) i biogenih elemenata. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna tla.
Razmnožavanje šipka
Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu pa ne dolaze u obzir podloge niti cijepljenje. Najčešće se razmnožava reznicama iz korijena. Reznice dužine 20 – 25 cm i debljine 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih mladica režu se poslije opadanja lišća u početku zime.
U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pijesku. U rasadniku se u proljeće dobro pripremi tlo i otvore brazde na razmak od 90 cm. U njih se na razmak od 10 – 20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Reznice se zatrpaju rahlim tlom. Tako na površini ostane pup, iz kojeg će potjerati mladica od koje se razvije sadnica. Takvo razmnožavanje omogućava da se već u idućoj godini dobiju sadnice, pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama.
Brojne prednosti konzumacije
Istražuju se nutritivni i ljekoviti sastojci ploda, soka, pa i ulja koje se dobiva iz sjemenki. Tako je morski šipak nedavno proglašen super voćem i ponovo se našao u središtu pažnje, ne samo radi profinjenog kiselkasto slatkog okusa (sladunj), jer ima i vrsta koji su previše kiseli i nisu ugodni za konzumaciju, već i zbog doprinosa u održavanju zdravlja. Istraživanja pokazuju da sadrži bogatstvo antioksidanata, a povećana konzumacija povezana je s poboljšanjem kardiovaskularnog sustava, usporavanjem gubitka hrskavice što bi moglo utjecati na usporavanje artritisa, kao i s povoljnim djelovanjem na prostatu, krvni tlak, Alzheimerovu bolest, plodnost i starenje.
Sok od morskog šipka pokazuje ljekovito djelovanje: u borbi protiv anemije, raka prostate, bolesti srca, smanjuje razinu LDL (lošeg) kolesterola, povoljne djeluje kod dijabetesa i limfa. Sok ima antibakterijska i antivirusna svojstva, također, smanjuje sintezu estrogena u tijelu te može pomoći kod liječenja raka dojke i raka kože.
Morski šipak konzumiran kao voće nema popratnih pojava, pa se jede u gotovo neograničenim količinama. Preporuča se konzumiranje svježeg šipka zbog boljeg iskorištavanja antioksidanata i to u sklopu uravnotežene prehrane, a također i ako postoje problemi s apetitom, jutarnjom mučninom i grloboljom. Plod šipka/nara možemo čuvati na sobnoj temperaturi, ali ne izravno na sunčevom svjetlu. Za duže skladištenje u hladnjaku se može ostaviti cijeli plod, a sama zrnca se mogu čuvati u hladnjaku ili zamrzivaču u plastičnim vrećicama.
Izvor: Gospodarski kalendar
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
