Malo tko može ostati ravnodušan nad ljepotom i svestranošću ruža, predivnih biljaka koje su zasluženo ovjenčane titulom „kraljice cvijeća“. I doista ih krase brojne odlike zbog kojih gotovo svatko poželi imati barem jedan primjerak u svom vrtu. Netko možda poželi i načiniti manji ili veći ružičnjak u kojemu će uživati gotovo čitave vegetacijske sezone. A možda i dulje, jer se minijaturne ruže nerijetko koriste i kao sobne biljke.
Upamtimo da mnoge ruže posađene na dobro odabrano mjesto i uz pravilnu njegu bez problema mogu poživjeti i dulje od dvadeset godina.
Koriste se na razne načine
Ruže se u vrtu koriste na razne načine: možemo ih saditi pojedinačno ili u skupinama, stvarati mirisne cvatuće živice, zaklone, pergole i lukove. Neke se sorte mogu uspinjati po starom drveću i zidovima, pokrivačice tla mogu prekrivati i razmjerno veće površine. Mnoge su od njih (primjerice hibridne čajevke) izvrsno rezano cvijeće s predivnim pojedinačnim pupoljcima koji se nalaze na čvrstim, dugim stapkama. Osim toga, cvjetove mirisnih sorata koristimo za ukrašavanje jela, izradu deserata, sirupa, likera….
Možemo upotrijebiti i ukrasne crvene plodove nekih vrsta – šipurike (kao kod primjerice divlje ruže i ruže iz skupine Rugosa) za marmelade, sokove, sirupe, čajeve.
Smatra se da je danas poznato otprilike više od 150.000 vrsta i sorata ruža. Međutim, neprekidno se stvaraju nove kojih ima toliko da je ponekad doista teško odabrati one koje bismo željeli imati.
Za određenu namjenu treba odabrati pravu sortu, a prije toga proučiti njene odlike (visina, širina, oblik grma i način rasta, boja, oblik i miris cvjetova, vrijeme i duljina cvatnje…). Imamo li doista maleni vrt, terasu ili balkon tada možemo posaditi samo jednu ili nekoliko sadnica (neke sorte su prikladne i za sadnju u poposude). Kod odabira sorte trebamo pripaziti da cvate čitave sezone i da ne bude suviše visoka i široka. Trebamo razmisliti i o tome kakav učinak želimo postići.
Možemo se poigrati s pastelnim bojama (primjerice od bijele do raznih intenziteta ružičaste boje, te nježnožute i narančaste). Također i kontrastima (bijela – zagasito crvena, gotovo crna ili jarkožuta – tamnogrimizna). Imajmo na umu da veliko šarenilo izgleda bolje kad ga promatramo izbliza, a mnogo biljaka u istoj boji prekrasno će izgledati u velikim, prostranim vrtovima.
Želimo li pojačati dojam boja, one će svakako biti upadljivije uz jednoliko obojenu podlogu kao što su živica, zid ili trava. Bijela boja najizražajnija je u predvečerje što će nam odgovarati u dijelovima vrta gdje u to vrijeme boravimo (balkon, terasa) ili ondje imamo pogled iz sobe. Kad imamo velik prostor i vizualno želimo približiti nasad ruža, odabrat ćemo jarke, tople boje (žuta, narančasta i crvena) koje istodobno stvaraju ugodan doživljaj topline. U manjim vrtovima, kad želimo postići dojam većega prostora pomoći će nam hladne nijanse boja poput bijele, modre i ljubičaste koje će ljeti vrućim, najsunčanijim dijelovima vrta dati svježiji ugođaj.
U mješovitim nasadima trebamo težiti tome da se biljke međusobno stope na što prirodniji način i tvore skladnu cjelinu, što se odnosi na sadnju više sorata ruža kao i kombinacije s ostalim vrstama biljaka kao što su drveće, grmovi, trajnice i sezonsko cvijeće. Kombiniramo ih tako da se uklapaju bojom, visinom i oblikom, a svakako vodimo računa i o vremenu cvatnje kako bi gredica čitave sezone bila lijepa. Korisno je posaditi i neku vazdazelenu biljku kako gredica zimi ne bi bila pusta.
Ako je nasad smješten tako da ga promatramo sa svih strana, ruže koje dosežu najveću visinu trebaju biti u sredini gredice, a ostale ruže ili neke druge biljke trebaju prema rubovima biti sve niže. U nasadu vidljivom samo s jedne strane, najviše biljke trebaju biti u pozadini, a najniže u prednjemu planu. Neke su ruže zbog upadljivih cvjetova ili sveukupnog izgleda grma toliko izražajne da ih je najbolje posaditi samostalno kao žarišnu točku vrta, jer će tako njihova ljepota doći do punog izražaja.
Gdje saditi?
Ruže možemo saditi na razna mjesta u vrtu i svuda mogu izgledati lijepo i nadopunjavati se s ostalim biljkama. U kamenjare najčešće sadimo floribunde, grmolike i minijaturne ruže, te ruže pokrivačice tla. Osim za kamenjare, pokrivačice tla izvrsne su za rubove travnjaka, zakošene terene, kosine i nasipe, te sklanjanje nepoželjnih elemenata u vrtu poput poklopaca od šahtova kanalizacije ili vodovoda. Razmjerno su guste i kad se razrastu ispod njih neće uspijevati niti korovi.
Osim živica i zaklona na koje smo naviknuli (vazdazeleno i listopadno bilje) možemo posaditi i ruže koje će mirisati, lijepo izgledati i biti neprobojne. Najprikladnije su bujne vrste i sorte gusta, grmolika rasta koje su otporne na bolesti i hladnoću. U tu su svrhu izvrsne otporne ruže iz skupine Rugosa i hibridne mošusne ruže. Osim bodljikavih stabljika neke od njih zimi nose privlačne šipurike. Ruže su izvrstan izbor za lukove i pergole, ali i razne stalke, stupove i staro drveće.
Na taj način vrtu pružaju smirujući, romantični izgled i ugodnu atmosferu. Najčešće koristimo penjačice, a one tipa Rambler obično su veoma bujne i trebaju čvrsti oslonac. Za sve one koji imaju maleni vrt ili ga uopće nemaju, postoji rješenje: sadnja u posude. Za to su prikladne manje floribunde, penjačice i grmolike ruže te stablašice. Naravno tu su i minijaturne ruže koje pri dobrom osvjetljenju i pažljivoj njezi dobro uspijevaju i u kući.
Kad saditi?
Sadnice uglavnom sadimo od listopada do ožujka, ovisno o vremenskim prilikama. Pri odabiru sadnica trebamo biti oprezni – nikako ne bismo trebali kupovati biljke koje dugo stoje u trgovačkim centrima na visokim temperaturama. Ponekad mogu biti isušene ili čak pustiti izdužene, blijede izboje koji će na otvorenom stradati.
Najjeftinije su sadnice golog korijena koje su svježe iskopane i njih sadimo odmah nakon kupovine. Zapakirane sadnice uglavnom imaju goli korijen, no on je zaštićen vlažnim tresetom i omotan plastičnom folijom, te su zapakirane za prodaju (naveden je naziv sorte, fotografija i upute za sadnju). Sadnice u posudama (kontejnerske sadnice) su najskuplje, ali gotovo posve pouzdane.
Kad ih izvadimo iz posude, korijen je razvijen i pri sadnji ga nećemo uznemiravati. Ovakve sadnice možemo saditi čak i ljeti. Ruže vole otvorene i zračne položaje s mnogo sunca i svjetla, pa će biljke biti manje podložne bolestima. Iz istoga razloga biljke ne smijemo pregusto saditi, pa se moramo pridržavati razmaka sadnje preporučenih za pojedinu sortu.
Pri odabiru mjesta dobro je da ondje već godinama nisu rasle ruže, pa ćemo tako na samom početku umanjiti mogućnost od razvoja bolesti i štetnika. Iako su otporne na hladnoću, živimo li u hladnijim krajevima, ruže se preporučuje saditi na zaklonjenim položajima koji nisu izloženi hladnim vjetrovima (primjerice u zaklonu ili uza zid, kuću ili živicu).
Suvremene ruže
Ova skupina nastala je mnogobrojnim križanjima, a preci su im većinom starinske ruže. U odnosu na njih većina ima znatno poboljšana svojstva, kao što je primjerice bogatija i višekratna cvatnja te širok spektar boja.
1. Hibridne čajevke
2. Floribunde
3. Grmolike ruže
4. Engleske ruže
5. Penjačice
– penjačice tipa rambler
– penjačice tipa climber
6. Pokrivačice tla
– puzeće pokrivačice tla
– povijene pokrivačice tla
7. Ruže stablašice
8. Minijaturne ruže
Starinske ruže
Iako su neko vrijeme pale u zaborav, ljubitelji ruža sve češće žele imati barem pokoji primjerak najstarijih ruža. Unatoč tome što su suvremene, neke starinske ruže doista imaju neodoljiv šarm. Od izgleda, mirisa i otpornosti na bolesti.
1. Ruže albabr
2. Ruže gallica
3. Ruže centifolia
4. Mahovinaste ruže (Moss)
5. Damaške ruže (Damask)
6. Portlandske ruže (Portland)
7. Bourbonske ruže
8. Kineske ruže (China)
9. Čajevke (Tea)
10. Ruže noisette
11. Stalnocvatući hibridi (hybrid perpetual)
12. Hibridne mošusne ruže ( hybrid musk)
13. Ruže rugosa
Najbolje tlo za sadnju ruža je umjereno ilovasto i blago kiselo, humusno s većinom temeljnih hraniva. Suviše teškim tlima s mnogo gline možemo dodati treseta i pijeska. Ruže ne podnose natopljenost vodom, pa na problematičnim mjestima trebamo načiniti drenažu. Primjerice tako da iskopamo veću rupu i na dno stavimo grubi pijesak ili šljunak. Pri sadnji iskopamo rupe koje su dublje i šire od korjenove bale.
Na dno stavimo nekoliko šaka posve razgrađenoga stajskoga gnoja ili komposta te ga pomiješamo s tlom. Smjestimo sadnicu, zatrpamo je s ostatkom zemlje i čvrsto nagazimo tlo oko biljke. Posađene biljke trebamo češće zalijevati. Za vruća i suha vremena i svakodnevno, osobito u proljeće kako se korjenov sustav ne bi isušivao. U zadržavanju vlage pomoći će i malčiranje. Za zalijevanje najbolja je odstajala voda, ili još bolje kišnica.
Pročitajte još: Kako razmnožiti trajnice?
