Trajnice su višegodišnje cvjetne vrste koje na istom mjestu ostaju više godina. Obuhvaćaju velik broj različitih vrsta koje imaju posebno mjesto u svakom vrtu upravo zbog njihovog glavnog svojstva, trajnosti.

Njihova je prednost pred jedno i dvogodišnjim cvjetnim vrstama u tome što, ako je njihov odabir usklađen s uvjetima okoline, rastu i šire se ne tražeći previše njege i održavanja. Za svako stanište moguće je pronaći niz odgovarajućih višegodišnjih cvjetnih vrsta. Od mjera njege potrebno ih je nakon cvatnje očistiti od ocvalih cvjetova i ukloniti suhe i oštećene dijelove. Krajem vegetacijske sezone dobro je prerazvijene biljke, osobito one koje su počele zauzimati i veće dijelove vrta, obuzdati u njihovom širenju, pa i pomladiti.

Generativno i vegetativno razmnožavanje

Kao i ostale cvjećarske kulture, trajnice se razmnožavaju generativno sjemenjem, te vegetativno. Generativno se (iz sjemena) proizvode neke kultivirane trajnice, samonikle trajnice, te kultivari nekih vrsta trajnica. Prednosti proizvodnje iz sjemena su u činjenici da se tako proizvode zdravije i bujnije biljke, a moguća je proizvodnja velikih količina. Sjeme mora odgovarati navedenom kultivaru, mora biti zrelo, svježe i zdravo, tj zadovoljavajuće kakvoće.

Uzgoj iz sjemena obuhvaća sjetvu, pikiranje i sadnju u uzgojne posude, ploče i kontejnere. Kod kupnje sjemena, dobro je obratiti pozornost na upute o vremenu sjetve. Premda je glavna sezona sjetve proljeće, nekim vrstama trajnica neophodno je zimsko razdoblje niskih temperatura. Ono pobuđuje sjeme na nicanje u proljeće. Najčešće, vrste posijane u jesen prethodne godine, sljedeće vegetacijske sezone razvijaju stabljiku i listove, a cvatu tek treće godine nakon sjetve (mirisna ljubičica).

Idealno vrijeme za reznice

Trajnice se razmnožavaju vrlo često vegetativnim putem dijeljenjem, reznicama, vriježama, ljuskama lukovica i podmlatkom geofita. Prednosti takve proizvodnje su što traje kraće od uzgoja iz sjemena, a nedostaci su u količini mogućih presadnica koje ovise o broju i stanju matičnih biljaka. Upravo je jesen i redoviti poslovi oko održavanja nasada trajnica, idealno vrijeme za dijeljenje. Dijeljenje se provodi u razdoblju mirovanja (jesen-proljeće), dijele se mlađe ili starije biljke. Kod vrsta brzog rasta moguće je dijeljenje svake godine (dobiva se 3-5 novih sadnica). Kod nekih vrsta moguće je trganje pojedinih izboja s nešto korijenja (kidanci/trganci). Moguće je rezanje mesnatog korijenja (Papaver), rezanje ili dijeljenje podanaka (Iris).

Manji i osjetljiviji dijelovi sade se u uzgojne posude i klijališta, a veći odmah na otvoreno. Reznice su dijelovi nadzemnih biljnih organa, najčešće stabljike, duljine 3-15 cm. Mogu biti: zelene, vršne, subterminalne – uzete ispod vrha stabljike i lisne koje se uzimaju s malog broja trajnica (Sedumžednjaci). Donji dio reznice može biti zeljast ili čvrst ako se reže zajedno s dijelom korjenova vrata (Lupinus, Delphinium). Uzimaju se najčešće tijekom vegetacije, a kod nekih vrsta obvezno u proljeće, ubrzo nakon tjeranja izbojaka. Za ukorjenjivanje se najčešće koriste gotovi supstrati za ukorjenjivanje. Optimalne temperature su za supstrat 18-22 °C, a za zrak 12-15 °C uz visoku relativnu vlagu zraka. Reznice mogu nadalje biti i dijelovi podzemnih biljnih organa: korjeni koji se uzimaju pred kraj vegetacije. Također i podanci, ljuske lukovica i pomladak (brut) kod biljnih vrsta s podzemnom stabljikom.

trajnice

Pročitajte još: Trajnice jesenske cvatnje , Trajnice proljetne cvatnje

Prethodni članakVajda raste i nastavlja s investicijama!
Sljedeći članakPotpore za proizvođače tovnih svinja
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje