Za velike površine i intenzivnu proizvodnju potrebne su velike investicije u sustav navodnjavanja, no za manju gredicu, žardinjeneru ili posudu s ukrasnom biljkom možete jednostavno riješiti navodnjavanje uz minimalnu potrošnju vode i na način da biljka maksimalno iskoristi vodu.

Zalijevanje velikim količinama vode nije uvijek najbolja opcija te ima dosta mana, od ispiranja hraniva u tlu do toga da biljka iskorištava jako mali postotak vode. Prikazat ćemo vam neke načine navodnjavanjanja kap po kap koje možete izraditi vrlo jednostavno uz pomoć plastičnih boca ili komadića špage.

Sustavom navodnjavanja kap po kap izravno i kontinuirano vlažimo tlo u neposrednoj blizini korijena biljke što potiče njegov dublji rast. Isto tako, kontinuiranim vlaženjem se uklanja stres uzrokovan isušivanjem tla. Prednost ovakve vrste navodnjavanja je i puno manja šansa da biljka oboli od gljivičnih bolesti budući da nema vlažnosti lista.

Prva varijanta navodnjavanja kap po kap je iz plastične boce na način da nabavite 2 komada špage ili vezica dugih oko 25 cm. Na svakoj strani boce izbušite rupicu kroz koju ćete ubaciti špagu tako da jedan kraj bude u vodi, a drugi kraj špage stavite u zonu korijena biljke. Napunite bocu vodom i voda će ići prema suhom kraju špage i početi polagano kapati. Ovakvim navodnjavanjem učinit ćete značajnu uštedu i smanjiti rasipanje vode te omogućiti kontinuirano vlaženje biljke tijekom cijelog dana, a osim toga ćete smanjiti i rizik od gljivičnih bolesti budući da nema kapanja po lišću.

Napravite rupice na boci kroz koje ćete provući špagu i postavite jedan kraj špaga u vodu a drugi kraj vani u zonu korijena

Još jedna mogućnost je napraviti rez nožem na dnu boce (prikazano na slici) i bocu napunjenu vodom postaviti na tlo tako da razrezani dio dotiče tlo. Suho tlo će samo sebi uzimati vode koliko je potrebno. Voda neće curiti sama od sebe sve dok je ne stavite na suhu podlogu. Kad je stavite uz biljku na suho tlo, tlo će samo sebi povlačiti potrebnu vodu. Ako voda neće kapati, rez je potrebno malo proširiti.

Samonavodnjavanje sobnog bilja

Mnogima je rješenje kako zalijevati biljke dok su na godišnjem odmoru, tako da ključeve svog doma ostave obitelji ili pouzdanim susjedima koji će se brinuti o bilju da se ne posuši dok se vlasnici vrate. Osim prepuštanja brige nekom drugom, postoje i načini da osigurate samonavodnjavanje sobnog bilja. Neke od ideja koje vam predlažemo pružit će vašoj omiljenoj sobnoj biljci dovoljno vlage u slučaju kraćeg izbivanja. No, ako ćete izbivati izvan doma više tjedana, ipak ćete morati potražiti pomoć obitelji, susjeda ili prijatelja, no uz ove metode, njihov češći dolasci neće biti toliko potrebni.

Kao i kod vanjskog bilja, za sobne lončanice možete iskoristiti plastične boce kojima odrežete dno i probušite na čepu manji otvor i isprobate da polagano kapa. Postoje i dozatori za boce koji se mogu nabaviti u bolje opremljenim poljoljekarnama. Bocu okrenutu prema grlu utisnete u supstrat vaše lončanice. Prije nego što naopačke utaknutu bocu u supstrat napunite vodom, prethodno dobro zalijte biljku, da se tlo zasiti vodom, pa će vodu iz boce biljka koristiti kroz cijeli tjedan, već prema potrebi. Na ovaj način biljci možete osigurati dovoljno vode za desetak dana.

Plastičnom bocom (a može i višelitarskim plastičnim bocunom) možete zalijevati i više biljaka ako ih posložite na isti, dovoljno velik podložak koji također napunite vodom, a bocu napunjenu vodom isto postavite na podložak. U ovom slučaju dovoljno je da probušite dno boce (s bočne strane) i uronite ga u vodom ispunjen podložak. Nakon što korijenje biljaka povuče svu vodu s podloška, iz rupa na dnu boce će nakapati nova potrebna voda za vaše biljke.

Vašu sobnu biljku možete navodnjavati i pomoću špage, vezica za cipele ili slične gušće pletene tkanine koju jednim krajem utaknete u tlo, a drugim krajem do dna posude s vodom. Biljka će preko špage ili vezice polagano povlačiti vodu iz posude i tako će supstrat upijati vodu i osigurati potrebnu vlagu. No, ovaj način se preporuča za sobne vrste koje nisu pretjerano zahtjevne za vodom.

Isparavanje vlage iz supstrata možete usporiti i tako što prije odlaska dobro zalijete biljku i na supstrat stavite malč – koru, mahovinu, slamu ili agrogel koji će zadržati vlagu. Svakako prije puta provjerite jesu li biljke zdrave, uklonite sve ocvale cvjetove i suhe listove, kao i one koji su otpali i prihranite ih prema potrebi. Nadamo se da će vam ovi savjeti koristiti i da ćete na godišnji odmor otići s jednom brigom manje.

Prethodni članakVratić
Sljedeći članakKoje su dugodlake pasmine kunića?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.