Već smo vjerojatno mnogo puta čitali o važnosti vrtnih staza, stazica i raznih puteljaka. Oni su nesumnjivo koristan i lijepi dio svakoga vrta, pa ovisno o izvedbi i njihovome trenutačnome izgledu (stanju) taj vrt estetski jako mogu podignuti na višu razinu ili ga nagrditi.

Staze i putovi u vrtu omogućavaju nam da ne hodamo po blatu i prašini. Povezuju nas s raznim dijelovima okućnice. Tako možemo opločiti prilaze kući (za ljude i vozila), staze prema povrtnjaku, cvjetnjaku, kompostištu, mjestima za odmor i rekreaciju… Stoga dobro trebamo sagledati situaciju u čitavome vrtu. Trebamo ga razgledati iz svih smjerova i razmisliti o pravcima kretanja te procijeniti što nam je najvažnije, a potom i što je najbolje učiniti. Na nekim mjestima dobro će doći posve nove staze – jer se ondje učestalo krećemo čime se oštećuje travnjak.

Mogu biti prisutne i neke postojeće staze koje su posve u redu i nije potrebno ništa učiniti. Ima slučajeva kad staze moramo popraviti, obnoviti, nadograditi ili uljepšati. Neke staze mogu biti u toliko lošemu stanju da ćemo ih morati posve ukloniti i načiniti nove. Bez obzira na situaciju zahvati ne moraju uvijek značiti mnogo ulaganja, osobito ako smo sami spretni i uložimo malo mašte, vremena i truda.

Općenito, trebamo voditi računa da se staze uklapaju u sveukupan izgled vrta, a da su istovremeno funkcionalne. Prije svega upamtimo da bi podloga za stazu trebala bit čvrsta i pouzdana. Najbolje je kad se otkopa otprilike najmanje 30 centimetara i taj se iskop posipa slojem šljunka te na vrhu s nekoliko centimetara sitnoga pijeska. Tek onda se postavlja željeno opločenje ili neki drugi materijal. Također, o postojećim stazama trebamo voditi brigu i odmah sanirati novonastala oštećenja kako ne bi nastala veća šteta. S vremenom se može pokazati da nam na postojećoj stazi ne odgovara materijal (izgledom ili se možda uništio) ili se po stazama mnogo krećemo pa je potreban kvalitetniji i čvršći materijal.

Može se desiti da staze trebamo proširiti zbog primjerice kretanja osoba, vozila ili tački. Moramo pripaziti da nam staza ili puteljak budu prikladni i za košnju trave – da nemamo suviše problema s kosilicom i rubom staze koji je pun kamenčića ili pijeska. Obrub ne smije biti takav da za njega neprestano zapinjemo jer tako možemo oštetiti kosilicu. Stoga moramo pripaziti na konačnu izvedbu, osobito spomenutih rubova staze. Dakle, kako promatramo biljke u vrtu, tako moramo promatrati i nežive elemente. Prema novonastalim okolnostima treba odmah reagirati na prikladan način. Ako reagiramo odmah, kasnije ćemo si umanjiti i olakšati posao.

Kombinacija drva i kamena može biti  zanimljiva, no treba pripaziti da rub staze ostane postojan kako kamenčići ne bi završili na travnjaku

O izgledu i materijalima

Staze i putove možemo načiniti od raznih materijala: asfalta, betona, betonskih (cementnih) blokova, kamena, granitnih kocki, krupnijeg ili sitnijeg pijeska, opeke, drva i drugih elemenata ili raznih kombinacija ovih materijala. Odabir će prije svega ovisiti o načinu korištenja staze i koliko je ona opterećena, te prema stilu uređenja okućnice. Važno je da se staza lijepo uklopi i ne odudara od okoliša i materijalima na kući i uz nju.

Staza mora biti dio skladne cjeline, a ne element koji odmah upada u oči i zbog kojega možda uopće nećemo primjećivati biljke. U malome vrtu nikada ne bismo smjeli miješati nekoliko vrsta materijala, suviše tamne i intenzivne boje. Nježnije i pastelene boje neće biti suviše upadljive i bolje će se stopiti s cjelinom. Također, u malome vrtu manji elementi bolje će pristajati od velikih. Pripazimo li na sve to, konačni rezultat neće biti zbrkan i kaotičan. Tako će vrt djelovati vizualno većim, što bi i trebao biti konačan cilj uređenja.

Da bi unijeli vedrinu i živost, u većim vrtovima drveno opločenje možemo obojiti jarkim bojama

Najjednostavnije staze od zemlje, pijeska ili šljunka iako najjeftinije, obično nisu dobro dugoročno rješenje. Gotovo ih uvijek zarobe trava i razni korovi. Zemljane staze u vrijeme oborina najčešće su blatnjave, a za vrućina prašnjave. Pijesak je sklon rasipavanju, osobito ako uz stazu nemamo kvalitetne rubnjake. Stoga, ako smo se odlučili na ovakve staze moramo se potruditi da bi dulje potrajale. Stoga je potrebna kvalitetna izrada s rubnjacima i redovito održavanje.

Popravak i uljepšavanje

Loša podloga i/ili korijenje drveća najčešći su uzrok pucanja i promjene izgleda staza. Ako je materijal posve uništen (primjerice drvo) ili je staza na bilo koji drugi način jako oštećena, najbolje je načiniti novu jer je popravak obično dugotrajan i preskup. Ipak, manja oštećenja možemo uspješno sanirati istim ili drugačijim materijalom te stazu uljepšati ili barem osvježiti. Postojeće, ali dotrajale pješčane ili šljunčane staze možemo poravnati i na njih postaviti neku vrstu opločenja.

Popravak staze. Staroj stazici umjesto razbijenoga kamena mozaik od kamenčića dati će novi izgled

Postojeća staza na kojoj ne moramo ili ne želimo ništa mijenjati, ipak se može uljepšati tako da se bolje ističe i/ili uklapa u cjelinu. Staze uz poneku sitnicu mogu izgledati posve drugačije, ljepše, a ponekad i funkcionalnije. Drvene i betonske staze možemo obojiti prikladnim bojama za određeni materijal. Time ćemo im dati novi izgled, ali i zaštitu (osobito drvu). Usto, na nekim dijelovima okućnice određene dionice staze možemo naglasiti gredicama s biljkama, ali i što je još spretnije – biljkama u posudama koje se prema potrebi mogu premještati. Također, to se odnosi i na razne druge ukrase poput lijepih komada drva, stijena, skulptura… 

Ako nam je dosadio izgled  stazice, fuge opločenja možemo ispuniti na razne načine: mozaikom od kamenčića, malčem, travom ili niskim jastučastim trajnicama

Dio vrta s postojećom stazom može poprimiti posve drugačiji izgled: gredice malčiramo ukrasnom korom koju rasporedimo u prethodno očišćene fuge. Ova izvedba osobito je korisna na vrućim i suhim dijelovima vrta gdje je problem uzgojiti lijepu travu. Usto, obližnje biljke bit će zaštićene od gubitka vlage u tlu i rasta korova

Biljkama do boljeg izgleda

Izgled staze uvelike može ovisiti i ostalim elementima vrta kao što su travnjak, drveće, grmovi, raznovrsne gredice s jednogodišnjim cvijećem, trajnicama, začinskim i ljekovitim biljem, povrćem… Stoga ćemo možda neke biljke trebati izbaciti ili orezati kako bi izgled okućnice bio lijep i uredan, a kretanje bilo posve nesmetano. Postoje prigode kad ćemo posaditi neke nove biljke ili načiniti gredice. Dobro razmislimo o cjelokupnome izgledu vrta, kako ne bi bio prenatrpan. U većini slučajeva razno cvatuće i mirisno bilje poboljšat će atmosferu i uljepšati prolaz stazom.

Boje i mirisi itekako će oplemeniti svaki vrt, ali i same staze
Staza u kombinaciji kamena ili betona i trave lijepo je nadopunjena nasadima s trajnicama

Izrada raznovrsnih elemenata i detalja

Raznovrsne elemente za opločavanje novih ili nadopunjavanje postojećih staza možemo kupiti ili načiniti sami. Postoje i gotovi kalupi za izradu elemenata za staze, tako da jednostavno od cementa, pijeska i vode možemo izraditi elemente prema vlastitome ukusu. Također, mnoštvo toga možemo učiniti tako da na svježi beton dodajemo raznolike elemente (oni koji nedostaju), dodavati nove (kod proširivanja staze), slagati raznolike mozaike od kamenčića ili drva. Mogućnosti su doista bezgranične.

Kombinacija šljunka i ručno izrađenih pločica s mozaikom. Račvanje staze naglašeno je biljkama u posudama koje se prema potrebi u tren oka mogu premjestiti
Za izradu mozaika od raznobojnih kamenčića treba dosta mašte i truda, ali konačan rezultat doista je poseban
Postojeća staza može postati mnogo zanimljivija ako pukotine ispunimo mozaikom od kamenčića. Tako nećemo imati problema s travom i korovima
Postojeće staze uz rasvjetu mogu doslovno zablistati

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakTratinčica – maleni ljekoviti cvijet
Sljedeći članak25. Dan polja pivarskog ječma u Novoj Gradiški
Irena Biličić
Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je završila osnovnu i srednju školu. Autorica je brojnih knjiga, prevedenih naslova i suradnica na brojnim projektima. Irena Biličić, rođena je u Karlovcu 13. veljače 1973. godine. Živi u Dugoj Resi gdje je i završila osnovnu školu. U Karlovcu, također, završava Gimnaziju (prirodoslovno-matematičku). Postaje apsolvent Agronomskog fakulteta u Zagrebu (smjer: vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža) na kojem je izradila istraživanje za diplomski rad na temu inventarizacije ukrasnoga bilja u interijerima hotelsko-ugostiteljskih objekata. Nažalost, zbog privatnih i zdravstvenih poteškoća, te promjene ustroja fakulteta nije diplomirala. Za vrijeme studija od 1990.—1995. godine bila je honorarni novinar lokalnih novina „Duga Resa“. Pisala je članke o povijesti grada, o korisnome bilju te radila ankete vezane na razne aktualne teme. Od 1999. godine je članica redakcije časopisa "Vegenova" ("Vegeterra") – časopis vegetarijanstvo i zdravi život, u kojem je (sve do kraja izlaženja časopisa) redovito objavljivala članke, prijevode i reportaže. Od 1995. godine honorarno se bavi prevođenjem i radila je na raznim prijevodima knjiga s područja prirodnih znanosti, a ponajviše je surađivala s izdavačkom kućom „Mozaik knjiga“ iz Zagreba. Za njih je prevela knjige "Ruže" i "Vegetarijanska kuharica", te surađivala na prijevodima knjiga "Sve o bilju", "Hrvatsko ljekovito bilje", "Povrće", "Cvatući grmovi", "Države svijeta 2000.", "Moć negativnog razmišljanja", Velika ilustrirana enciklopedija „Vrt“, te još nekim kuharicama, knjigama o ljekovitom bilju i izdanjima iz područja zemljopisa, povijesti i psihologije. Posljednji veliki samostalni prijevod je opsežna Enciklopedija „Cvijeće i ukrasno bilje“. Za nekoliko tvrtki bila je suradnik na osmišljavanju i pisanju kataloga, te ostalih reklamnih materijala za prehrambene proizvode, te je prevodila kataloge za proizvode s područja medicine i tehnike. Od 2002.—2004. godine bila je stalno zaposlena u privatnoj tvrtki „Poljotehna – Vrtni centar“ u Dugoj Resi gdje je obavljala dužnosti voditelja - tehnologa proizvodnje ukrasnoga bilja. Za to vrijeme bavila sam se i krajobraznim uređenjem nekih javnih površina i privatnih okućnica na području Karlovca i Duge Rese. Od prosinca 2004. godine, pa do ljeta 2005. godine honorarno i volonterski je radila kao stručni suradnik u Poljoprivredno-stočarsko-voćarskoj zadruzi „Duga Resa“, koja ju je osnovala Udruga dragovoljaca domovinskog rata iz Duge Rese. Zadrugarima je pomagala oko proizvodnje i jednom tjedno im držala predavanja o proizvodnji pojedinih kultura. Od početka 2005. godine pisala je redovitu kolumnu o eko-vrtlarenju za karlovački časopis „Kameleon“. Surađivala je na izradi Generalnog urbanističkog plana grada Duge Rese (zelene površine i zaštita) i nekoliko godina redovito, volonterski sudjelovala u organizaciji akcija čišćenja zelenih površina Grada. Radila je i na više projekata hortikulturnih rješenja u Karlovačkoj županiji (za tvrtke i obiteljske okućnice). Od 2008. - 2012. godine bila je voditelj proizvodnje ukrasnog i korisnog bilja na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Prvulov u Dugoj Resi. Od 2012. – 2015. godine stalno zaposlena u izdavačkoj kući Dušević & Kršovnik d.o.o. iz Rijeke, na mjestu stručnog suradnika. TISKANI NASLOVI: - Blistav dom uz jednostavna ekološka sredstva za čišćenje - Jabučni ocat - Jednostavno vrtlarenje - Korisne samonikle biljke - Ljekovito bilje u alkoholu - Pripravci ljekovitog bilja u alkoholu - Moć ljekovitog bilja - Namazi i paštete - Neobična vina - Prehrana s manje ugljikohidrata - Prirodna kozmetika - Prirodni antibiotici - Prirodni napici - Radost darivanja - Kreativni pokloni iz kućne radinosti - Rajčica, paprika i patlidžan - Raw food - Sirova hrana - Začinsko bilje