Nekako se odavno uvriježilo mišljenje da je mlijeko uglavnom za djecu. Kao, zbog svojih brojnih hranjivih sastojaka, ono treba biti namijenjeno samo djeci za njihov zdrav i uspješan razvoj.

Zašto mnogi muškarci ne piju mlijeko?

I zaista, mnogi odrasli muškarci ne piju mlijeko. Jednostavno, misle da ga ne trebaju. Jedan dio takve populacije pribojava se masnoća u mlijeku, da im se one ne bi naslagale u obliku masnog tkiva u tijelu. A što se tiče kalcija u mlijeku, ta “on je samo za žene”. Zabluda. Osteoporoza se javlja i u muškaraca. Mlijeko nije samo za djecu, jer nikad se ne prerastu “godine mlijeka”. Kosti trebaju stalnu opskrbu kalcijem za svoju snagu.

Čak i nakon što nagli rast završi u mladenaštvu, kosti nastavljaju rasti “unutar” sebe sve do dobi od 35 godina. Dok je čovjek mlad, potrebno je «napuniti» kosti kalcijem što je više moguće, kako bi se ublažio gubitak koštane mase (osteoporoza) koji se događa kako čovjek stari. Stvarati gustu koštanu masu osigurava snagu i pomaže održavati čvrste kosti kasnije u životu.

Mlijeko je jedno od najzdravijih pića

Rijetko koje drugo piće sadrži više hranjivih tvari po jednoj kaloriji. Mlijeko je jedno od najbogatijih izvora minerala kalcija, jer je taj mineral važan za izgradnju kostiju. Za vrijeme fizičkog rada, kalcij se gubi praktički svakodnevno. Konzumiranjem mlijeka taj se gubitak nadoknađuje, pa se ne mora uzimati iz kostiju. Razumljivo, kosti se moraju zaštititi i redovnom tjelovježbom, prestankom pušenja i izbjegavanjem većih količina alkoholnih pića.

Što se tiče osteoporoze – šupljikavosti, poroznosti, krhkosti kostiju, procjenjuje se da je jedan od pet oboljelih od osteoporoze – muškarac. Kao i žene, koje nakon menopauze brzo gube koštanu masu, muškarci također gube gustoću kostiju kako stare.

Protiv lomljivih, šupljikavih kostiju najbolja je prevencija. Odgovarajući unos kalcija, fizička aktivnost i zdrave životne navike, od djetinjstva pa nadalje, osnovne su mjere kako bi se osiguralo da tijelo ima dovoljno koštanog tkiva iz kojeg će se moći crpsti kasnije u životu. Mlijeko je puno kalcija, a naš organizam ne može funkcionirati bez tog minerala. Međutim, mlijeko je bogat izvor i vitamina A, vitamina D, vitamina B2, B12, kalija, bjelančevina, nijacina i fosfora.

Čaša mlijeka za hidrataciju

Ako ste se odlučili drastično smanjiti masti iz svoje hrane, nemojte doći u iskušenje da u potpunosti odstranite mlijeko. Obrano mlijeko i mlijeko s jedan posto masnoće idealne su opcije. To su i opcije koje preporučuje Američka udruga za srce. Oni kažu da je to jedan od dobrih načina da se masnoće i zasićene masnoće u hrani drže pod kontrolom. Obrano mlijeko je bez masnoća i sadrži samo 80 kalorija u četvrt litre. Ovdje valja istaknuti da bez obzira koje mlijeko izaberete, ono sadrži istu količinu kalcija i drugih hranjivih tvari.

Znanstvena je činjenica da unošenje u organizam dovoljno kalcija može pomoći i u smanjenju rizika oboljenja od povišenog krvnog tlaka.

S 8 grama visoko kvalitetnih bjelančevina, 12 grama ugljikohidrata i oko 90 posto sadržaja vode, čaša mlijeka će pomoći da budete dobro hidrirani (važno uz predstojeću sezonu toplih dana) i opskrbljeni “gorivom” za fizičku aktivnost (također karakteristično za to doba godine). Sa svojim znatnim sadržajem bjelančevina, vitamina i minerala, mlijeko može pomoći da se ponovo obnovi tjelesna energetska zaliha nakon neke fizičke aktivnosti, tjelovježbe itd. Uz sve spomenuto, mlijeko je još i ukusno piće koje se dobro uklapa uz mnoga jela. Uz sve navedene činjenice, sasvim je razumljivo da mlijeko nije samo za djecu. Osigurajte redovnu čašu ili dvije tog bijelog, čudesnog, ukusnog i nadasve zdravog pića. Isplati se.

""

Prethodni članakJavni poziv Ministarstva turizma za program “Konkurentnost turističkog gospodarstva”
Sljedeći članak480 tisuća kuna iz IPARD -a za izgradnju kuće za ruralni turizam
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.