Zlatnožute cvjetne glavice maslačka koje kao malena sunca u proljeće proviruju s gotovo svake zelene površine uvijek nas iznova podsjećaju na brojna ljekovita svojstva ove biljke. Važno je samo da budu ubrane s ekološki čistih staništa, nikako s gradskih zelenih površina ili u blizini prometnica. Ljekoviti su svi dijelovi biljke, a mogu se koristiti svježi ili osušeni.

Korištenje listova maslačka

Mladi listovi maslačka najpoznatija su samonikla proljetna salata. Dodaju se zelenoj salati, salati od krumpira ili usitne i izmiješaju sa sirom i lukom kod pripreme namaza. Pripremaju se kao prilog ili kao umak, slično špinatu. Beru se prije cvatnje biljke jer starenjem postaju gorki. Potpuno razvijeni listovi ubrani prije cvatnje koriste se za ljekovite pripravke, svježi ili osušeni. Pripravljanje čaja: čajnu žlicu suhih, usitnjenih listova preliti s 2,5 dl kipuće vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 3 puta dnevno po jednu šalicu čaja između obroka.

Svježi sok iz listova

Tri šake svježih listova preliju se s 0,5 dl vode i dobro usitne u električnoj miješalici. Iscijeđeni sok čuva se u hladnjaku. Pije se dva puta dnevno 1 jušna žlica soka dnevno. Pripravci od listova imaju diuretsko djelovanje pa se koriste kod potrebe za pojačanim mokrenjem, kod infekcija mokraćnog sustava i povišenog krvnog tlaka. Poboljšavaju krvotok i olakšavaju probavu.

Cvjetni pupoljci

Mladi, još tvrdi cvjetni pupoljci kisele se u octu i koriste kao začin umjesto kapara. Mogu se pržiti tako da se kratko prokuhaju u kipućoj vodi, isperu hladnom vodom i dobro ocijede. Uvaljaju se u brašno, zatim u umućeno jaje začinjeno s malo soli i na kraju u krušne mrvice. Prže se u vrućem ulju dok ne dobiju zlatnožutu boju. Pokapaju se sokom limuna i posluže, a mogu se i pirjati. Na maslacu najprije pirjati sitno narezani crveni luk, a zatim dodati pupoljke maslačka i ostaviti na vatri još oko 5 minuta. Služiti toplo, pokapano limunovim sokom. Pripravak se u narodu koristi za „jačanje“ i „čišćenje“ krvi te za poboljšanje probave. Od cvjetnih glavica priprema se i vino. U ohlađenu vodu u kojoj su prokuhani cvjetovi maslačka, limunova korica i šećer dodaje se svježi ili suhi kvasac. Ostavi se na toplom da bi se omogućilo vrenje. Nakon 5 dana, kad je tekućina provrela, procijedi se kroz dvostruku gazu u staklene boce, boce se zatvore i spreme u hladan podrum s vrhom poleglim prema dolje i prekriju pijeskom. Nakon dva do tri mjeseca stajanja možete početi piti svoje vino od maslačka. Vino je pjenušavo, svijetložute boje. Dnevno se pije čaša vina za jačanje organizma, čišćenje krvi i poticanje metabolizma.

""

Cvjetne glavice

Od cvjetnih glavica najčešće se pripravlja sirup, poznat kao med od maslačka: 2-3 šake cvjetova maslačka prokuhati u litri vode i ostaviti stajati preko noći. Slijedećeg dana tekućinu istisnuti i dodati 1 kg šećera i 1 neprskani limun s korom, narezan na ploške. Kuhati uz stalno miješanje dok se ne dobije gusti sirup. Vrućim sirupom puniti sterilizirane staklenke sa širokim grlom.

Cvjetne stapke

Svježe, sočne stabljike maslačka (bez cvjetnih glavca) u narodnoj se medicini koriste kao sredstvo za snižavanje šećera u krvi. U vrijeme cvatnje dobro se sažvače i pojede 5-10 stabljkika maslačka dnevno. Preporučuju se i kod kronične upale jetre.
Djeci se ne preporuča konzumiranje stabljika maslačka jer u prevelikim količinama mogu škoditi zdravlju.

Korijen

Najviše ljekovitih tvari ima u korijenu maslačka. Korijen se vadi se u rano proljeće ili u kasnu jesen, opere, očisti od nadzemnih dijelova i suši na temperaturi do 40oC. Deblje korijenje dobro je uzdužno prerezati. Osušen korijen je bez mirisa i ima sluzavo slatkasti okus.
Pripravljanje čaja: 1 čajnu žlicu suhog, usitnjenog korijena staviti u hladnu vodu, zagrijati do vrenja i lagano kuhati oko 5 minuta. Maknuti s vatre i procijediti. Čaj piti 2-3 puta dnevno pola sata prije jela.
Pripravljanje kapi: 50 g suhog, usitnjenog korijena močiti u 250 mL 70%- tnog alkohola oko 3 tjedna, uz povremeno miješanje. Procijediti u tamnu bočicu i piti 2-3 puta po 25 kapi u malo vode.
Rakija od maslačka: u staklenku sa širokim grlom staviti četiri šake svježeg korjena maslačka, opranog, očišćenog i narezanog na ploške pa zaliti s 1 l lozovače. Poklopiti i ostaviti stajati 6 tjedana na sobnoj temperaturi. Nakon toga procijediti kroz dvostruku gazu. Pije se čašica rakije prije večere, kao pomoć probavi.
Pripravci od korijena maslačka pomažu u detoksikaciji organizma, poboljšavaju rad jetre, pospješuju izlučivanje žuči, djeluju na smanjenje kolesterola, poboljšavaju apetit, potiču probavu, pomažu kod kožnih bolesti, reumatskih tegoba i bolesti bubrega. Gorke tvari pojačavaju rad bronhijalnih žlijezda i olakšavaju iskašljavanje. Prema nekim ispitivanjima maslačkom se može smanjiti i sklonost ka stvaranju žučnih kamenaca. U posljednje vrijeme spominje se i njegovo antikancerogeno djelovanje. Iako je maslačak izuzetno ljekovit potrebno je pridržavati se preporučenih doza i ne uzimati ga neprekidno duže vrijeme. Od suhog korijena može se pripremiti „ kava bez kofeina“. Osušeni korijen maslačka samelje se u električnoj miješalici i skuha se kava kao od pravih zrna kave.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakSvečano otvoreni 22. Dani travnjaka Koprivničko-križevačke županije
Sljedeći članakMreža skupljanja ambalažnog otpada SZB u svibnju
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.