Lavanda od davnina je poznata aromatična i ljekovita biljka koja samoniklo raste u sunčanim kamenjarima zapadnog dijela zemalja Sredozemlja. Lavanda je višegodišnja, kserofitna, polugrmolika biljka sa životnim vijekom do 30 godina.
Važne su 3 industrijske vrste
Naziv lavanda potječe od latinske riječi lavare, što u prijevodu znači kupati se. Ovaj latinski naziv objašnjava osnovnu namjenu suhog cvijeta lavande (Lavandulae flos) i danas iznimno cijenjenoga lavandina eteričnog ulja (Lavandulae aetheroleum). Eterično ulje lavande dobiva se destilacijom njenog cvijeta. Osušen cvijet u prosjeku sadržava 2 – 4 % eteričnog ulja. Osim iznimno cijenjenoga eteričnog ulja, važna je i neprocjenjiva estetska vrijednost lavande koju daje pejzažu. Također osim estetske vrijednosti ima vrlo važnu industrijsku primjenu, što je jedan od glavnih uzroka njenog širenja kroz povijest.
Poznato je 48 vrsta koje pripadaju rodu Lavandula. Najvažnije su tri industrijske vrste: L. latifolia, L. angustifolia i L. hybrida. Eterično ulje hibridne lavande (L. hybrida), lavandina ili kultivara tzv. budrovke rabi se u farmakološkoj industriji, u proizvodnji kozmetičkih preparata i sapuna. Eterično ulje prave lavande upotrebljava se u proizvodnji parfema i kolonjskih vodica. U proizvodnji sapuna upotrebljava se jeftinije eterično ulje od hibridne lavande. Najveće količine eteričnog ulja nalaze se u čašičnim listićima cvatova lavande, a najzastupljeniji u njegovu sastavu jesu 1-linalilacetat i 1-linalol. Među ostalima, zastupljene su i ovi kemijski spojevi: borneol, kamfor, geraniol, citronelal te terpenski ugljikohidrati.
Jeste li znali?
Gledano kroz povijest, lavandi su se pridavala razna svojstva te se upotrebljavala u razne svrhe, u kulinarstvu, medicini, higijeni tijela ili čak i rublja. U nekim dijelovima svijeta lavanda ima i mitološki značaj te je smatrana cvijetom nevinosti i čednosti, dok su joj se u nekim drugim dijelovima svijeta pridavala iznimna afrodizijačka svojstva.
Omiljena ukrasna biljka
Lavanda je, osim iznimne industrijske primjene i vrlo omiljena ukrasna biljka u domaćinstvima, a u posljednjem desetljeću sve se više uzgaja i plantažno. Kao kultura nema previše velikih zahtijeva u uzgoju pogledu kvalitete tla. Prema istraživanjima i rezultatima o uzgoju lavande, rezultati ukazuju na ekonomičnost uzgoja lavande u poljoprivredi, ali i kao dobra ispaša za pčele. U Republici Hrvatskoj najviše površina pod lavandom se tradicionalno nalazi na otoku Hvaru gdje je i najveća domaća proizvodnja. Ljekovito svojstvo lavande sastoji se u smanjenju živčane napetosti pri migreni i neuralgiji.
Ublažava grčeve i pomaže u zacjeljivanju rana. Uzgoj lavande, temeljem značajnih državnih poticaja posljednjih desetak godina se proširio i u kontinentalnu Hrvatsku te u Istru. U Republici Hrvatskoj zabilježen je značajan rast površina pod zasađenim ljekovitim i aromatičnim biljem. Od ljekovitog i aromatičnog bilja najviše se uzgaja i sadi kamilica, kadulja, lavanda, menta, mažuran, korijandar te vrijesak, a posljednjih 6-7 godina svjedoci smo i tzv. smiljomanije, koja se doduše smanjila s padom iznadprosječnih cijena otkupa svježih dijelova smilja.
Pravu lavandu nalazimo sve do nadmorske visine od 1.700 m, dok širokolisnu do 700 m nadmorske visine, a hibridna lavanda uspijeva od 700 do 100 m nadmorske visine. Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma. Korijen lavande je drvenast, račvast te prodire duboko u tlo, dok je stabljika kratka, deblja, drvenasta i od samog vrata korijena vrlo razgranata. Visina prave lavande je od 40 do 60 cm, a promjer joj je od 80 do 120 cm. Za razliku od prave lavande, hibridna lavanda ima zbijeniji grm koji je nešto viši ( od 80 do 100 cm), a promjera je također nešto većeg (oko 150 cm). Cvjetne stabljike su razgranate, dužina im je 60 do 90 cm. Cvjetovi su karakteristični za obje vrste. Plodovi kod hibridne lavande su sterilni te nisu upotrebljivi za razmnožavanje. Sve vrste lavande karakterizira iznimno intenzivan i prepoznatljiv miris koji potječe od nakupljenog eteričnog ulja.
Eterično ulje lavande dobiva se destilacijom od cvijeta lavande. Cvijet prave lavande sadrži od 0,5 do 1,5 % eteričnog ulja, a hibridne lavande 0,9 do 5%. Eterično ulje uglavnom se nakuplja u žlijezdama smještenim do same cvjetne čaške. Glavni sastojci ulja su linalilacetat i linalol. Vrstu karakterizira sastav eteričnog ulja, pa tako prava lavanda sadrži linalilacetata od 35 do 60 %, a hibridna lavanda samo 7 do 16 %. Sjeme lavande klijavo je tri do četiri godine.
Posijano sjeme klija vrlo dugo i do dva mjeseca. U početku se biljka razvija vrlo sporo, ali može potjerati cvjetnu stabljiku već u prvoj godini. U drugoj godini vegetacija počinje tek sa povećanjem temperatura. Prava lavanda počinje cvjetati u lipnju, a dok hibridna cvjeta nešto kasnije. U slučaju hladnije fronte u vrijeme cvatnje lavande cvjetanje može kasniti i po dva tjedna, dok u slučaju viših prosječnih temperatura počne cvjetati mnogo prije. Puni cvat traje od 6 do 8 dana i tijekom punog cvata cvjetovi sadrže eterično ulje koje je po kemijskom sastavu najbolje kakvoće.
Izvor: Gospodarski kalendar
