Iđirot, (lat. Acorus calamus) je trajna zeljasta biljka iz porodice šaševa (Acoraceae). Uzgaja se kao kultivirana biljka radi ljekovitog podanka te kao ukrasna biljka, a razmnožava se vegetativno dijeljenjem rizoma. Pripravci od iđirota mogu imati okrepljujuće djelovanje na ljudski organizam, osobito kod narušenog zdravlja i osjećaja slabosti, te anemije. Zbog glavnih sastojaka eteričnog ulja (azarona i gorkoga akorona) dobro djeluje na probavni sustav, osobito na želudac i crijeva.

Iđirot je poznat pod mnogim narodnim nazivima kao mirišljivi šaš, vodeni božur, mirisni korijen, mirisava trska, sabljar, komuš, kalamus, babat i vodena sabljica. Naziv roda Acorus potječe od grčke riječi akoros (neumoran). Kao ljekovitu biljku u Europi ga je, 1560. g. prvi koristio liječnik i botaničar Mathiolus, osobni liječnik cara Maksimiliana II. Iđirot je ubrzo postao omiljen i u narodnoj medicini, jer se koristio iznutra kod probavnih smetnji, a izvana u obliku kupelji kod svih vrsta slabosti. U Europi je rasprostranjen kao rijetka močvarna biljka. Raste na izrazito vlažnim područjima, uz obale rijeka, jezera, močvara, uglavnom u nizinskim područjima.

Podanak je puzajuć, horizontalan jako razgranat, može biti dug oko 1 m i debeo oko 3 cm i miriši aromatično, dok mu je okus gorak i aromatičan, a u suhom je stanju znatno blaži. Biljka cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su crvene boje, ali u našim agroklimatskim uvjetima se uglavnom ne razvijaju.

Optimalno vrijeme za sadnju je u lipnju

Za uzgoj iđirota uzimaju se podanci. Oni se režu na manje komade i sade. Isklijali podanci sade se na razmak 30 x 30 cm i na dubinu od 4 cm, u srpnju i kolovozu. Optimalno vrijeme za sadnju je druga polovica lipnja. Rast iđirota je vrlo brz, klice se mogu primijetiti već drugi dan nakon sadnje. Idealno mjesto za rast je rijeka ili riječni kanal gdje je tlo zasićeno vodom. Na 1 ha dodaje se 15 t stajskog gnoja ili komposta. Navodnjavanje nije potrebno, osim ako se pojavi suša.

Za ljekovite pripravke koristi se podanak koji se vadi u proljeće ili u jesen nakon što lišće počne venuti, a na staništu gdje biljke rastu više nema vode. Podanak se razreže i suši u sjeni, najbolje na­nizan na jaki konac i obješen na prozračno mjesto. U većim količinama može se sušiti i na umjetnoj toplini, koja ne smije preći 35 °C, jer bi u protivnom droga izgubila na kvaliteti. Podanak se prerađuje na način da mu se oguli vanjska kora i dobiva se destilacijom eterično ulje. Gornja površina podanka je smeđe-zelena, dok je iznutra bijele boje, spužvast i mekan.

iđirot za slabost organizma
Iđirot otklanja slabost organizma

Insekticid i lijek

Podanak je bogat škrobom, sadrži 1,5-3,5 % eteričnog ulja, gorkih tvari i trijeslovina. Zbog glavnih sastojaka eteričnog ulja (azarona i gorkoga akorona) dobro djeluje na probavni sustav, osobito na želudac i crijeva.

Poboljšava se djelovanje žlijezda i muskulature probavnog sustava. Pospješuje i izlučivanje mokraće, otklanja skupljanje plinova i normalizira sekreciju žuči. Može se primjenjivati i eksterno (preko kože) za liječenje ekcema, reumatskih bolova i neurolagija. Alkoholni pripravci rizoma iđirota sadrže analgetsko i sedativno djelovanje te pomaže pri snižavanju krvnog tlaka. Eterično ulje se u narodnoj medicini koristilo u pripremi likera, parfema i za poboljšanje okusa hrane. Eterično ulje može s koristiti kao repelent za insekte i kao insekticid.

Svježi korijen može biti otrovan i potrebno je pripaziti pri dnevnom doziranju. Iako po nekim istraživanjima, indijski varijateti iđirota sadrže kancerogenu tvar β-asaron. Rizomi europskog iđirota sadrže vrlo malu količinu asarona. Nema zabilježenih znanstvenih dokaza da su se pojavile neke štetne posljedice nakon konzumacije iđirota.

iđirot
Podanak iđirota

iđirot za slabost
Sušeni korijen iđirota

Kako pripremiti podanak iđirota?

Jednu čajnu žličicu droge namačemo 6-8 sati u hladnoj vodi. Možemo pripremiti i oparak koji treba odstajati 5 minuta. Čaj pijemo tri puta na dan, u obliku kure koju nakon 4-6 tjedana prekidamo barem na dva tjedna. Takav čaj prikladan je i za ispiranje kod upala u usnoj šupljini, osobito pri upalama desni. Nekoć se preporučalo žvakanje korijena. Danas se iscrpine iđirotova korijena dodaju pastama za zube.

Tinktura

10 g usitnjenog ili narezanog podanka prelijemo sa 100 ml 70 %-og alkohola i ostavimo da odstoji 2-3 tjedna. Takva tinktura prikladna je za masaže kod reumatskih bolesti, kod bolova u zglobovima i mišićima. Razrijeđenu tinkturu koristimo kod kožnih osipa i ozeblina. Iznutra je ne uzimamo bez nadzora liječnika.

Vino od iđirota

20 g iđirotova podanka, 4-6 tjedana močimo u litri kvalitetnog vina, tekućinu potom ocijedimo. Kod želučanih tegoba tonik pijemo dva puta na dan po jednu manju čašicu (0,3 ml) ali samo kratko vrijeme.

Kupelj od iđirota uklanja slabost

Od 100 g narezane droge pripremamo uvarak koji treba stajati pokriven 15 minuta. Taj ekstrakt dodajemo kupeljima. U hladnjaku ga možemo čuvati i nekoliko dana. Koristimo ga za kupelji kod hladnih nogu, ruku te ozeblina. Kupelji od iđirota zbog izrazitog su okrepljujućeg djelovanja osobito preporučljive kod narušenog zdravlja i osjećaja slabosti, anemija i bolesti metabolizma. Uz uzimanje čaja, kupelji dodatno poboljšavaju stanje kod probavnih tegoba.

iđirot kao čaj
Korijen iđirota kao čaj

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠto nam donose izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi?
Sljedeći članakBijeli glog – smiruje srce!
Avatar
Viši predavač na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Rođena je 28. ožujka 1969. godine u Koprivnici. Osnovnu školu i srednju poljoprivrednu školu završila je u Križevcima. Na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer ratarstvo, diplomirala je 1997. godine. Poslijediplomski studij iz područja Bilinogojstva, smjer povrćarstvo, upisala je na istom fakultetu 2003. godine. Magistarski rad pod naslovom „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“ obranila je 2008. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2013. Od 1997. godine zaposlena je u poljoprivrednom poduzeću „Jakšinić“ kao odgovorna osoba za promet zaštitnim sredstvima, a od 2003. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima na radnom mjestu stručnog suradnika. Tijekom rada na Visokom gospodarskom učilištu radila u agrokemijskom laboratoriju i sudjelovala u izradi analiza tla, biljnog materijala i vina, te u izvođenju stručne prakse na ekonomiji Visokog gospodarskog učilišta. Akademske godine 2006./2007. sudjeluje u izvođenju vježbi i stručne prakse iz modula „Žitarice i zrnate mahunarke“, a od akademske godine 2008./2009. sudjeluje i u izvođenju vježbi iz modula „Poljoprivredna botanika“. Akademske godine 2006./2007., 2007./2008., 2008./2009., 2010./2011. sudjelovala u izvođenju vježbi iz kolegija „Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje“. Od 2011./2012. sudjeluje u izvođenju nastave na kolegiju Aromatsko, ljekovito i ukrasno bilje, a od 2012./2013. na kolegiju Hmeljarstvo i bobičasto voće. Od 2014./2015. nositeljica je kolegija Ljekovito i aromatično bilje i suradnica na kolegiju Ukrasne biljne vrste u oblikovanju vrtova. Osim navedenog sudjelovala je kao član povjerenstva na 60 završnih radova te bila mentor na 12 završnih radova. Temeljem sudjelovanja u istraživačkom radu do sad je objavila 14 znanstvenih i 6 stručnih radova. Sudjelovala je i u izradi te prezentiranju radova na 14 znanstvenih skupova s međunarodnim sudjelovanjem. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu bila je uključena u stručni i znanstveno-istraživački rad, a završetkom poslijediplomskoga studija uključena je i u rad na VIP projektu “ Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“. Trenutno radi na jednom VIP projektu „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnogotpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ i jednom znanstvenom projektu „Taxonomy, Ecology and utilization of carob tree (Cerotonia siliqua L.) and bay laurel (Laurus nobilis L.)“. Izbor u nastavno zvanje višeg predavača proveden je u travnju 2015.