Ljekovito i aromatično bilje se ne preporuča brati odmah poslije kiše niti rano ujutro, dok na njemu još ima rose već za sunčana dana, u kasnim jutarnjim satima.

Neke su biljke prirodno suše i ne sadrže puno vlage, primjerice origano, kopar i ružmarin, a takve je najbolje sušiti na zraku. S druge strane, vlažnije bilje, poput bosiljka ili metvice, bolje je sušiti u pećnici ili dehidratoru. Također, ako ste sigurni u čistoću bilja, osobito ako je iz vašeg vrta, nemojte ga prati prije sušenja jer biste tako mogli odstraniti i dio ljekovitih i mirisnih eteričnih ulja. Samo ga pregledajte i odstranite oštećene ili trule listove te ga protresite kao biste uklonili sve nečistoće.

Ljekovito i aromatično bilje možete sušiti zavezano u svežnjeve, što će vam uzeti malo vremena, ili ga pak rasprostrijeti u tankom sloju po papiru ili površini prekrivenoj tkaninom u hladu. Redovito ga okrećite, otprilike svakih 12 sati. U roku od 2-3 dana trebalo bi biti osušeno. Da je suho, znat ćete po tome što se s lakoćom mrvi kad ga zgnječite među prstima. S druge strane, birate li sušenje bilja u svežnjevima, osim što to lijepo izgleda, nakon što se osuši, svežnjeve možete držati obješene u kuhinji te ih koristiti po potrebi, bilo za čaj, začin, obloge i slično.

Svježe biljne dijelove treba sušiti tako da sačuvaju boju i aktivne tvari. Količina vlage na kraju sušenja treba biti 8-12 %. Jako je važno izabrati pravi način sušenja za svaki pojedini tip proizvodnje ljekovitih biljnih sirovina.

Pročitajte još:

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja

Načini sušenja ljekovitog bilja

Programirane sušnice 

Sušenje smilja

Sušenje sljeza

Sušenje gospine trave

Sušenje paprene metvice

Sušenje stolisnika

Sušenje vrijeska i origana

Sušenje nevena 

Sušenje kadulje

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u svežnjevima

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u dehidratoru

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u pećnici

Čuvanje osušenog ljekovitog i aromatičnog bilja  

Prethodni članakNačini sušenja ljekovitog bilja
Sljedeći članakZašto je endiviju idealno uzgajati u ljetno-jesenskom razdoblju?
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.