Nemate li dovoljno vremena za sušenje bilja na zraku, izvrstan izbor za vas jest sušenje ljekovitog bilja u pećnici. Ovo je brži način, ali morate paziti da vam bilje u pećnici ne zagori i da po mogućnosti bude na temperaturi od 37 stupnjeva.

Odvojite listiće od stabljike pa ih rasporedite po limu za pečenje koji ste prethodno prekrili  papirom za pečenje.Uključite pećnicu na najnižu temperaturu, najbolje bi bilo na 37 stupnjeva Celzijevih te stavite lim s biljem. Mnoge pećnice, nažalost, nemaju tako nisku temperaturu. No, možete, primjerice, uključiti pećnicu na najnižu temperaturu te je ostaviti da se malo zagrije, a zatim je isključiti.Stavite unutra bilje, lagano odškrinite vrata pećnice i umetnite u njih drvenu žlicu. To je važno kako se bilje ne bi prejako zagrijalo i kako bi suvišna vlaga mogla izaći.Sušite bilje u pećnici uz lagano odškrinuta vrata oko 30 minuta. Po potrebi, pećnicu još malo zagrijte. Zatim bilje okrenite na drugu stranu i ostavite ga (po potrebi) još pola sata u lagano zagrijanoj pećnici. Neko bilje bit će gotovo i prije, tako da češće provjeravajte je li se bilje osušilo.

Pročitajte još:

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja

Kad brati ljekovito bilje?

Načini sušenja ljekovitog bilja

Programirane sušnice 

Sušenje smilja

Sušenje sljeza

Sušenje gospine trave

Sušenje paprene metvice

Sušenje stolisnika

Sušenje vrijeska i origana

Sušenje nevena 

Sušenje kadulje

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u svežnjevima

Sušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u dehidratoru

Čuvanje osušenog ljekovitog i aromatičnog bilja  

Prethodni članakSušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u svežnjevima
Sljedeći članakSušenje ljekovitog i aromatičnog bilja u dehidratoru
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.